Sve je više istraživanja u društvenim znanostima koja se bave temama povezanima s lezbijkama, gejevima, biseksualnim, transrodnim, interspolnim i queer (LGBTIQ) osobama u Hrvatskoj. Osim toga, u uzorku svakog istraživanja mogu biti i LGBTIQ osobe. Unatoč tomu, najčešće se pretpostavlja da su sve osobe u uzorku heteroseksualne i cisrodne, pa je u upitnicima koji mjere sociodemografske varijable često ograničen broj kategorija u kojima se LGBTIQ osobe mogu prepoznati. Posljedica takvog pristupa mjerenju nedovoljno je poznavanje ostvarenog uzorka, što može utjecati kako na tumačenje rezultata, tako i na odustajanje LGBTIQ osoba od sudjelovanja u istraživanju ili odgovaranja na pojedina pitanja. Takav pristup predstavlja i kršenje etičkog načela znanstvenog istraživanja o postupanju bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi spola, rodnog identiteta i izražavanja ili seksualne orijentacije. Ovaj rad donosi preporuke za istraživanja u smjeru prepoznavanja LGBTIQ osoba, odnosno uključivanja različitih spolnih/rodnih identiteta i seksualnih orijentacija kao mogućnosti odgovora pri konstrukciji upitnika. Preporuke se temelje na pregledu različitih pristupa mjerenju spola, roda i seksualne orijentacije u hrvatskim i međunarodnim istraživanjima, teorijskim pretpostavkama te iskustvu autorica u stručnom radu s LGBTIQ osobama. Mogući korak prema prepoznavanju LGBTIQ identiteta jest uvođenje pitanja o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu u istraživanja u kojima bi te varijable mogle biti relevantne za istraživanu temu. Također, s obzirom na to da se varijabla spola redovito koristi, uz uobičajene odgovore “muški” i “ženski”, koji nisu primjenjivi na dio populacije, predlaže se ostavljanje prostora za samoidentifikaciju ili opciju “nešto drugo”. Uz konkretne prijedloge čestica, rad donosi obrazloženja ključnih pojmova važnih za istraživanja koja uključuju LGBTIQ osobe.