Odnos profesionalnih nogometaša i njihovih klubova često biva različito definiran. U pojedinim državama riječ je o radnopravnom, a u drugim o građanskopravnom odnosu. U navedenom radu autori iznose tezu da ugovor zaključen između profesionalnog nogometaša s jedne strane i njegova kluba s druge strane, ima elemente radnopravnog odnosa, pogotovo u kontekstu europskog (radnog) prava. Navedeno autori razrađuju izučavanjem sudske prakse Europskog suda u Luksemburgu, mnogobrojnih akata tzv. „mekog prava EU“, komparativnopravne usporedbe pojedinih država EU (Italije, Velike Britanije i Njemačke), te prakse Arbitražnog suda za sport (CAS) i nadležnih FIFA tijela. Analiza samog radnog odnosa i njegove transformacije iznimno je bitan čimbenik koji pomaže u definiranju odnosa profesionalnog nogometaša kao radnika s jedne strane i profesionalnih nogometnih klubova kao poslodavaca s druge strane. U radu autori iznose svoje viđenje problematike definiranja odnosa sportaša i klubova u obliku ugovora građanskog prava, analizom nedostataka takvog definiranja, te iznose svoje prijedloge de lege ferenda.