Nacionalni sustavi koji omogućavaju neometano upravljanje i efikasnu implementaciju fondova regionalne (kohezijske) politike EU, presudni su za uspjeh korištenja te politike u pojedinoj državi EU. Med strok signutim, prostor za raznolikost u implementaciji i upravljanju regionalnom politikom EU je velik. Stoga se nacionalna iskustva razlikuju zbog brojnih faktora, poput intenziteta i tipa EU financiranja, koherentnosti područja u koja se sredstva fondova EU usmjeravaju te relativne snage nacionalne administracije. Stoga sustavi implementacije mogu znatno odstupati med strok signu državama, a prikupljanje i obrada podataka za potrebe ovoga rada znatno je otežana zbog nejednake trensparentnosti i dostupnosti podataka o arhitekturi nacionalnih institucionalnih sustava upravljanja fondovima EU. Rezultati istraživanja u ovom radu pokazali su da sustavi (arhitektura) upravljanja fondovima regionalne politike EU med strok signu državama nisu identični zbog cijelog niza faktora. Med strok signutim, u analiziranim državama u ovom radu prisutne su i sličnosti, što je dijelom posljedica prijenosa iskustava med strok signu državama. Stoga rezultati istraživanja pokazuju da je moguće definirati optimalan i funkcionalan nacionalni sustav upravljanja fondovima regionalne politike EU, temeljen na iskustvima usporedivih država te ga primijeniti i na Hrvatsku. S obzirom da se nalazimo na samom početku nove financijske perspektive EU (2021. - 2027.), kada se po državama članicama EU definiraju sustavi upravljanja fondovima EU za novu financijsku perspektivu, a objavljenih radova/istrživanja koji bi bili podloga takvim odlukama i na razini Hrvatske nema, time je