Koliko je do sada poznato hrvatska vjerska lirska pjesma Narodil nam se kralj nebeski seže u 13. stoljeće. Ta se pjesma usmenom komunikacijom sačuvala do naših dana, kao i božićne pjesme: Bog se rodi u Vitliomi (14. st.) i Va se vrime godišća. (15. st.). Međutim, hrvatska vjerska usmena lirika iznimno je malo istražena. Stoga se u ovom radu navodi petnaestak starinskih molitvi koje su u šibenskom zaleđu izvorno zapisane od 2006. do 2013. godine. Među tim molitvama su molitve koje se mole na Veliki četvrtak; Veliki petak; molitva svetom Duhu; molitva pred spavanje. U šibenskom zaleđu iznimno je raširen kult svetoga Roka, te se u radu navodi život toga sveca i molitva koju mu vjernici upućuju. U radu je najviše molitvi protiv nevremena u kojima se najčešće spominje irudica koja po narodnom vjerovanju predvodi olujno nevrijeme. Duboku religioznost vjernika šibenskoga zaleđa svjedoči i prenje između duše grješnika i Duha svetoga. U radu se molitve interpretiraju u biblijskom, etnološkom i antropološkom kontekstu. Neke od tih molitvi imaju antologijsku vrijednost. Izvorno navedene molitve sadrže iznimno jezično blago. Od desetak kazivačica najstarija je rođena 1928., a najmlađa je rođena 1949. godine. I to nas upozorava na nužnost očuvanja vjerske usmene lirike kao i općenito nematerijalne kulturne baštine kojoj prijeti zaborav.