Hrvatski i Indiju vežu duboke veze koje potječu iz drevne starine indoeuropskoga jezičnoga, ali i kulturnoga jedinstva koje se očituje u ostacima slavenske pretkršćanske baštine sačuvane u folkloru i pučkoj kulturi. Radoslavu Katičiću dugujemo sintezu tragova „naše stare vjere” u poredbenoj i povijesnoj indoeuropeističkoj perspektivi. Dubrovački su trgovci već u 16. stoljeću bili prisutni na zapadnoj obali indijskoga poluotoka. Osobito su bili važni u kulturnoj razmjeni hrvatski misionari, posebice bosonogi karmelićanin Filip Vesdin koji je u Rimu 1790. objavio prvu tiskanu sanskrtsku gramatiku u Europi. Na Sveučilištu u Zagrebu sanskrtska je nastava započela 1876., a studij indologije utemeljen je 1959. Kulturnu razmjenu nisu u tolikoj mjeri pratile gospodarske aktivnosti koje su, usprkos znatno boljim trendovima, u posljednjih nekoliko godina još uvijek znatno ispod mogućnosti. Trendovi ipak najavljuju da će u bliskoj budućnosti doći i do znatno jače gospodarske suradnje između Hrvatske i brzorastućega indijskoga gospodarstva.