Godišnji broj dana s vrijednostima većim od graničnih na postajama za kakvoću zraka u Sloveniji kreće se od nekoliko dana u unutrašnjosti pa sve do 25 dana na postajama Mediterana. Najveći broj slučajeva povećanja ozona je zabilježen u jugozapadnom dijelu Slovenije, blizu Jadrana, gdje odgovarajući meteorološki uvjeti povećavaju stvaranje ozona. Lokalni izvori onečišćenja u ovom dijelu zemlje ne mogu objasniti mjereni nivo onečišćenja. Također, visoke koncentracije ozona su povremeno mjerene i na ruralnim postajama u Sloveniji. Izveli smo analizu ozona u odnosu na porijeklo zračnih masa koja nam je omogućila uvid u procese koji vode prema visoko mjerenim koncentracijama prizemnog ozona. Izračunate su trodimenzionalne trajektorije s 3-satnim vremenskim intervalom unatrag za 4 mjerne postaje u Sloveniji, generirajući vremena dolaska po danu počevši u 00:00 UTC, za topli dio (travanj – rujan) 2003. i 2004. godine. Korišteno je grupiranje trajektorija radi određivanja tipičnih staza zračnih masa. Dalje su se analizirali ozon i osnovne meteorološke karakteristike grupa trajektorija te su primijenjeni višestruki testovi usporedbe radi određivanja koji se par klastera razlikuje značajnije u mjerenom ozonu. Kao dodatak su izračunate otežane trajektorije koncentracija (CWT) i broj gustoće (ND) »trajektorija onečišćenja« radi dobivanja dodatnih informacija o mogućim regionalnim izvorima emisije. Rezultati sugeriraju da se visoke koncentracije ozona pojavljuju najčešće u klasterima kratkih trajektorija sporo-gibajućih jugozapadnih zračnih masa. Nadalje, CWT i ND polja potvrđuju da su visoke vrijednosti prizemnog ozona u Sloveniji uobičajeno povezane s trajektorijama koje potječu sa sjevernog dijela Jadrana i njegove obalne zone. Izrazito industrijalizirano područje bazena rijeke Po nema značajniji direktni utjecaj na mjerene koncentracije ozona u Sloveniji, ali može znatno doprinijeti sveukupnom onečišćenju nad sjevernim Jadranom zajedno s obalnim emisijama.