Ovaj rad predstavlja studiju slučaja, zločina kojeg je počinio Ivan Korade, u kojem je kao metoda uglavnom korištena analiza sadržaja te manjim dijelom i analiza medijskog diskursa. U uvodnom dijelu rada razmatrana je medijska prezentacija kriminaliteta i utjecaj medija na strah od kriminala kod građana. Analiza je provedena na uzorku od ukupno 62 članka, objavljena u dnevnom i tjednom tisku od 27.3. do 8.4.2008. godine, u povodu višestrukog ubojstva kojeg je počinio Ivan Korade, s ciljem utvrđivanja portreta zločina, uzroka zločina prema stavu medija te definiranja uloge policije, prema viđenju medija. Pored toga, analizom su apstrahirane i glavne kategorije medijskih sugovornika te njihove kompetencije, kao i drugi sociološko-kriminološki problemi koji se javljaju uz nasilne zločine i višestruka ubojstva. Analiza je rezultirala logičkom matricom, u kojoj su u suodnosu prikazane spomenute kategorije: masakr, pokolj, krvoproliće kao glavni portret zločina; psihički problemi, alkoholizam, agresivnost, neadekvatna i nepravovremena društvena reakcija kao glavni uzrok te strah od kriminala, nepovjerenje u kaznenopravni sustav i veliki materijalni troškovi koji nastaju kao posljedica zločina. Dobivene su i karakteristične faze, kroz koje tiskani mediji obrađuju temu zločina i to: faktografija kao prva faza te rekonstrukcija zločina kao druga faza s tri etape: kroki-rekonstrukcija, medijska rekonstrukcija i službena rekonstrukcija događaja. Glavne kategorije sugovornika koje mediji koriste kao izvore informacija su stručni sugovornici, sugovornici bliski žrtvama i sugovornici bliski počinitelju, dok se policija portretira kroz tri osnovne uloge: istražne i izvidne radnje, izvorne policijske poslove i zaštitnu ulogu policije.