U članku se kanon mise Kožičićeva Misala hruackoga iz 1531. uspoređuje s istim tekstom u svim ostalim hrvatskoglagoljskim misalima. I u tom su dijelu misala, koji je inače najmanje podložan promjeni, leksičke i tekstološke razlike između Kožičićeva i ostalih misala veće nego između bilo koja druga dva misala, što potvrđuje da je i taj dio Kožičić temeljito preradio, tako da se gotovo može govoriti o novom prijevodu, a ne samo o redakciji. Kanon Misala hruackoga jasno potvrđuje da je Kožičić pomlađivao i pohrvaćivao tekst. Brojna su i mjesta na kojima je ispravljao stariji prijevod prema latinskom izvorniku. Međutim, odstupanje od latinskoga predloška i čuvanje mnogih starijih crkvenoslavenskih elemenata u tekstu svjedoče da to nije radio mehanički te da mu osnovni cilj nije bio samo što više pohrvatiti tekst i približiti njegov jezik govornomu jeziku niti ga samo što više uskladiti s latinskim, nego da je radio promišljeno, s jasnom koncepcijom književnoga (hrvatskoga crkvenoslavenskoga) jezika.