Iako arheološka istraživanja u Vinkovcima traju već više od stotinu godina, od objave Brunšmidove Coloniae Aureliae Cibalae i dijela Dimitrijevićeve “Arheološke topografi je i izbora nalaza s vinkovačkog tla” nije učinjen velik pomak u defi niranju antičke topografi je Cibala. Težište doktorske disertacije I. Iskre-Janošić, premda ona donosi pregled istraživanja i nove spoznaje o bedemima Cibala, ipak je na keramičarstvu. Novija istraživanja, zbog pojačane izgradnje koja je u Vinkovcima uvjetovana arheološkim istraživanjima, s kojima kontinuirano pristiže i nova građa, onemogućavala su konkretnije bavljenje tim problemom. Ovim radom bit će predstavljen kasnoantički segment topografi je Cibala. Pod kasnom antikom ovdje se ponajprije misli na 4. st., ali u taj okvir ulaze i nešto raniji i kasniji nalazi, ako ih prilikom terenskih istraživanja nije bilo moguće fizički odvojiti. Poseban je problem nepostojanje topografije za razdoblje 1–3. st., odnosno nemogućnost uspoređivanja dobivenih rezultata sa starijim i s mlađim nalazima. Na jednom će se mjestu objediniti kasnoantički nepokretni i pokretni nalazi od prvih istraživanja u 19. st. do preliminarnih rezultata istraživanja 2009. g. te će se njihovom interpretacijom pokušati doći do novih spoznaja o životu u kasnoantičkim Cibalama.