U radu su opisana psihologijska istraživanja okolinskih opasnosti. Predložena je definicija okolinskih opasnosti, te dan pregled istraživanja s obzirom na podjelu okolinskih opasnosti na prirodne i tehnološke. Upozoreno je na sličnosti i razlike prirodnih i tehnoloških hazarda, na činjenicu da ih ljudi različito percipiraju, te na nužnost multidimenzijskog pristupa percepciji okolinskih opasnosti. Tako|er su razmatrane posljedice koje na ljude ostavlja doživljaj prirodne ili tehnološke katastrofe. Istraživanja sugeriraju da su psihološke posljedice doživljaja prirodnih katastrofa znatno blaže i kratkotrajnije od onih koje nastaju u povodu suočavanja s tehnološkom katastrofom. Budući da smo svjedoci sve intenzivnijeg tehnološkog razvitka, posebno su istaknuta istraživanja odnosa javnosti prema različitim tehnološkim hazardima, poglavito prema nuklearnoj energiji. Navedeni su faktori koji determiniraju taj odnos (informiranost o opasnosti, znanje, stavovi, povjerenje u eksperte i odgovorne osobe, neke osobine ličnosti itd.). Razmatrane su razlike u percepciji rizičnosti uporabe pojedinih tehnologija laika i eksperata kao i faktori koji su u osnovi tih razlika. Dan je opširan pregled istraživanja stavova laičkih i ekspertnih skupina prema uporabi pojedinih vrsta tehnologija, posebno nuklearne tehnologije. U većini istraživanja uočeno je nekoliko sličnih faktora koji su u osnovi stavova prema nuklearnoj energiji. To su faktori ekonomske i tehnološke dobiti, okolinskog i fizičkog hazarda, sociopolitičkih implikacija uporabe nuklearne tehnologije, te faktor psihološkog rizika. Upozoreno je da je doprinos tih faktora stavovima različitih skupina ispitanika (laika, eksperata, pristalica, oponenata) nejednak. Činjenica da je svijet bio suočen s (bar) dvije velike nuklearne nesreće (s onom na Otoku Tri Milje i u Černobilu), potakla je istraživače da istraže i psihološke posljedice tih nesreća. Zato je dan pregled nekoliko najvažnijih istraživanja.