Belgijski ustav definira da je »Belgija federalna država koja se sastoji od zajednica i regija«. To je rezultat pet reformi državnog ustroja (1970., 1980., 1988.–1989., 1993. i 2001.). Politička moć u državi podijeljena je između različitih partnera: između zajednica te između regija i federalne države. Položaj federacije je slabio usporedno s procesom prijenosa ovlasti naniže, prema regionalnoj razini, te prema naviše, prema Europskoj uniji. Reforme državnog ustroja još nisu rezultirale konačnom i zadovoljavajućom državnom strukturom – rasprave o budućem obliku zemlje su u središtu političkog zanimanja u Belgiji. Flamanska i francuska zajednica imaju različita mišljenja o tome kako bi država trebala biti ustrojena. U prvom dijelu rada ukratko se analizira povijest reforme državnog ustroja, koji je utjecao i na lokalne vlasti. Regije (Flandrija i Valonija) su od 2001. nadležne za organizaciju lokalne i provincijske razine vlasti, što je imalo za posljedicu stvaranje nove pravne regulacije lokalnih vlasti i u Flandriji i u Valoniji. U Flandriji se rasprava o re(organizaciji) lokalne razine vlasti nastavlja sve do danas. Odnos između lokalne i regionalne razine od posebnog je interesa. Nova flamanska vlada, koja je na vlasti od 2009., najavila je da će provesti »unutarnju flamansku državnu reformu«. To se odnosilo na prebacivanje nadležnosti između različitih razina vlasti, reformu lokalnih financija te promicanje dobrovoljnog spajanja lokalnih jedinica. Te se inicijativeu radu analiziraju i stavljaju u širu perspektivu. Analiza se bavi pitanjima što flamanska vlada želi postići i zašto.