U radu se ističe da se različita emocionalna stanja mogu javiti kao reakcije na klimatske promjene, od osjećaja manjeg distresa i anksioznosti do psihičkih poremećaja iz skupine poremećaja uzrokovanih stresom, anksioznih poremećaja, poremećaja raspoloženja i poremećaja spavanja, a ovisno o otpornosti pojedinaca i podržavajućih faktora okoline i društva. Potrebno je raditi na razvoju otpornosti, zaštitnih čimbenika i mehanizama suočavanja s klimatskim promjenama, kako kod pojedinaca, tako i na razini zajednica i društava. Naročito je važno brinuti o jačanju otpornosti kod osoba i populacija koje su osjetljive te osigurati dostupnost adekvatne skrbi i zbrinjavanja uz pomoć nadležnih službi u kriznim situacijama. Naglašava se važnost prevencije reakcija na stres i prilagodbu na posljedice događaja proizašlih iz klimatskih promjena te što ranijeg pružanja psihološke i psihijatrijske pomoći onima kojima je potrebna.