Razvoj kolokacijske kompetencije u inom jeziku dug je i slozen proces na koji utjecu brojni čimbenici. Najvise je znanstvenih radova o kolokacijama objavljeno za engleski kao ini jezik (EIJ). Prijamno se znanje uobičava ispitivati zadatkom visestrukoga izbora, a rezultati redovito upučuju na bolje razvijeno prijamno znanje nad proizvodnim (Begagič, 2014.; Jaen, 2007.; Brashi, 2006.; Koya, 2003.). Cilje ovoga istraživanja prikazati rezultate analize odgovora imenskih kolokacija u zadatku na prijamnoj razini u hrvatskom kao inom jeziku (HIJ). Istrazivanje je provedeno na osnovnom tipu kolokacija sa strukturom pridjev + imenica na uzorku od 70 neizvornih govornika hrvatskoga kao inoga jezika na razinama znanja Bl i B2. Prije sastavljanja instrumentaprovedenaje korpusna analiza u korpusu hrWaC 2.1 kako bi se dobio uvid u cestotnost prikupljenih kolokacija. Prijamno se znanje provjerilo zadatkom visestrukoga izbora koji je, osim tocnoga odgovora, imao i po tri ometaca koji su obuhvacali lazne prijevode s najčescih materinskih jezika ispitanika (engleskoga, poljskoga, spanjolskoga i njemačkoga) te semanticki i tvorbeno slične pridjeve u hrvatskom jeziku. Rezultati pokazuju da je najvisi postotak točnih odgovora (80%) ostvaren za kolokacije vise čestote na B2 razini znanja hrvatskoga kao inoga jezika. Analiza odgovora pokazuje da su na razini Bl prevladavali tvorbeni ometači, no naobjejerazinepodjednakpostotak lažnih prijevoda za kolokacije nize čestote.