Potresi su prirodni fenomeni koji mogu snažno utjecati na zajednice, infrastrukturu i okoliš. Hrvatska je dio tektonski i seizmički aktivnog područja, tako da bi njezini stanovnici i nadležne institucije trebali biti svjesni mogućih opasnih događaja, koji mogu biti razorni. Stoga je krizna komunikacija izuzetno važna, a u slučaju prirodnih katastrofa poput potresa mora biti jasna, pravodobna i sažeta. Znanstvene institucije koje se bave potresima također bi trebale biti uključene u krizno komuniciranje. Podaci o dva snažna potresa 2020. godine koji su potresli područje Zagreba i Petrinje te širu okolicu, pokazali su kako se relevantne institucije mogu nositi s informacijama o potresima i njihovim posljedicama i javno ih dijeliti. Ovaj rad usvaja mješoviti dizajn istraživanja, kombinirajući i kvalitativne i kvantitativne podatke o potresima u Zagrebu i Petrinji iz različitih izvora znanstvenih i stručnih institucija iz područja geologije, geofizike, seizmologije i građevinarstva u Hrvatskoj. Empirijski podaci sugeriraju da je najučinkovitija interaktivna komunikacija koja nastoji riješiti lokalne kontekstualne probleme, objasniti radnje i pružiti iskrene, pravodobne, točne i pouzdane informacije. Ubuduće institucije moraju pronaći način da reagiraju ili podijeliti svoje informacije kako bi pomogle u krizi.