Prikazani su rezultati i interpretacija nedavnih mjerenja mikroseizmičkog nemira u Hrvatskoj, kako onih na terenu, tako i u zgradama. Terenski podaci prikupljeni u Zagrebu, Stonu, Dubrovniku i na drugim lokacijama konzistentni su sa spoznajama o građi površinskih slojeva. U Zagrebu HVSR spektri ukazuju na postojanje debelih aluvijalnih naslaga debljine veće od 100 m koji se stanjuju s približavanjem Medvednici. Slična je situacija, samo na manjoj skali, i u Stonu, gdje se nekoliko desetaka metara duboka osnovna stijena sasvim približava površini na brdu Bartolomija. Analiza mjerenja u Stonu i Dubrovniku ukazuje na mogu}nost nastajanja rezonancije između tla i zgrade tijekom potresa. Mjerenja vibracija građevina uzrokovanih mikroseizmičkim nemirom analizirana su pomoću novorazvijenog programskog alata FREDA. Rezultati testova sa sintetičkim i realnim signalima ukazuju na to da su algoritmi bazirani na analizi spektara mnogo stabilniji u odnosu na analizu u prostoru vremena. Oni su bolji i u razlučivanju viših modova, te manje ovise o odabranim parametrima. Mjerenja u zgradama jeftina su i u velikoj većini slučajeva omogućuju pouzdane procjene vlastitih frekvencija te prigušenja vibracijskih modova pojedine građevine za oscilacije malih amplituda. Usporedbom izmjerenih dominantnih frekvencija osciliranja zgrade s vlastitim frekvencijama tla na kojem se ona nalazi, može se procijeniti opasnost pojave rezonancije zgrada-tlo za vrijeme potresa.