Onečišćenje vode teškim metalima uzrokovano industrijskim aktivnostima i tehnološkim razvojem predstavlja ozbiljan zdravstveni i ekološki problem zbog toga što su teški metali toksični, nisu biorazgradivi, akumuliraju se u živim ekosustavima i imaju dugo poluvrijeme života u svim sredinama. Za razliku od rijeke Krivaje koja svojim većim tokom teče kroz prirodne ljepote i ruralna područja, rijeka Bosna cijelim svojim tokom je recipijent otpadnih voda iz domaćinstava većeg broja gradova, industrijskih otpadnih voda i komunalnih ispusta. Pored toga deponije svojim procjednim vodama značajno utječu na kvalitetu vodotoka i životne sredine. Cilj ovog rada je bio utvrditi potencijalno prisustvo teških metala arsena (As), olova (Pb) i žive (Hg) u vodama rijeke Bosne i Krivaje atomskom apsorbcionom spektrofotometrijom. Rezultati provedenih analiza ukazuju na prisustvo teških metala u vodi: koncentracija arsena (As) se kretala u granicama od 3,00 do 3,16 µg/l, koncentracija olova (Pb) se kretala od 3,90 do 4,20 µg/l i žive (Hg) od 0,50 do 0,60 µg/l.) u granicama koje ne mogu prouzrokovati poremećaj ekološke ravnoteže. Vodotok Bosne kod Maglaja je klasificiran kao „dobro“ do „umjereno“, a Krivaju u Kovačima, općina Zavidovići kao „dobro“ u skladu sa člankom 32, točka tri Zakona o vodama FBiH. Rezultati su potvrdili i zdravstvenu ispravnost vode za piće. Potrebno je pratiti unos polutanata u vodene ekosustave tokom dužeg vremenskog perioda i u različitim periodima kako bi utvrdili izvor onečišćenja i preduprijedili eventualne posljedice po ekosustav i zdravlje čovjeka.