Rudarski radovi imaju značajan i dugotrajan utjecaj na okoliš čak i nakon završetka eksploatacije mineralne sirovine. Zato je potrebno provesti tehničko uređenje (sanaciju) kopa a po potrebi i biološku rekultivaciju ili drugi, prihvatljivi oblik prenamjene, kako bi se taj utjecaj sveo na najmanju moguću mjeru. Štetni utjecaji se očituju, dominantno u obliku narušavanja površine terena, promjene krajobraza, onečišćenja tla, vode, zraka i mnogih drugih utjecaja na sastavnice okoliša (flora, fauna, promet). Općenito, nastalo stanje ne zadovoljava nikog, ni bivše/trenutne/potencijalne koncesionare, gradove/općine, županije, inspekcije, nevladine udruge. Pri osmišljavanju buduće namjene nikako se ne smije zanemariti vrijeme eksploatacija, čije korištenje eksploatacijskih polja traje desetljećima. Tijek eksploatacije, zatvaranje eksploatacijskih polja, sanacija prostora i njihovo privođenje budućoj namjeni je problem koji zahtjeva kvalitetna rješenja. U ovom radu analizirat će se stanje napuštenih lokacija eksploatacijskih polja (napuštenih kopova) mineralnih sirovina iz prostornih planova uređenja jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije, te njihova odgovarajuća namjena u cilju sanacije, odnosno buduće korištenje prostora. Namjena prostora površinskih kopova za područje Varaždinske županije je različita: gospodarska, poljoprivredna, turistička, sportsko-rekreacijska. Za koju vrstu sadržaja će degradirani prostor po završetku eksploatacije biti namijenjen, ovisi o njegovoj veličini, izgledu, položaju u prostoru, udaljenosti od naselja, poljoprivrednih, šumskih, riječnih područja što je prikazano u radu.