U svrhu istraživanja prometa vode između pojedinih odjeljaka tjelesnih tekućina u ovce Marwari ustanovljene su različitosti volumena tjelesnih tekućina za vrijeme dehidracije, rehidracije i u kontrolnom razdoblju. Kontrolna srednja vrijednost ukupne vode u tijelu iznosila je 20,0 ± 0,8 L, izvanstanične tekućine 1,80 ± 0,1 L, volumena plazme 2,8 ± 0,20 L, volumena krvi 0,56 ± 0,02 L, volumena crvenih krvnih stanica 9,3 ± 0,4 L, volumena stanične tekućine 11,0 ± 0,4 L i volumena intersticijske tekućine 7,5 ± 0,3 L. Tako se 64,26% ukupne tjelesne mase odnosilo na ukupnu vodu u tijelu, 5,78% na izvanstaničnu tekućinu, 8,99% na volumen plazme, 1,79% na volumen krvi, 29,88% na masu vode u crvenim krvnim stanicama, 35,34% na volumen stanične tekućine i 24,10% na volumen intersticijske tekućine. Značajno (P≤0,05) smanjenje volumena svih tjelesnih tekućina bilo je ustanovljeno nastupom dehidracije. Najviše se smanjio volumen plazme (50%), dok je gubitak stanične tekućine bio najmanji. Dinamika vraćanja tjelesnih tekućina nakon rehidracije također je bila različita. Odmah nakon rehidracije, najveći porast ustanovljen je u volumenu krvi, a sporiji porast zabilježen je za volumen stanične tekućine i tekućine u crvenim krvnim stanicama. Smanjeni volumen plazme za vrijeme dehidracije bio je u korelaciji sa značajnim povećanjem (P≤0,05) razine serumskoga aldosterona. Istodobno je dehidracija kao stres značajno (P≤0,05) utjecala na povećanje razine serumskog kortizola popraćene povećanjem serumskoga kreatinina i povećanjem aktivnosti kreatinin kinaze, γ-glutamil transferaze i alkalne fosfataze.