U Republici Hrvatskoj je zakonski i strateški okvir regionalnoga razvoja koji podrazumijeva i razvoj poduzetništva donesen gotovo dvadeset godina nakon hrvatskoga osamostaljenja. Do tada su manje razvijena područja, odnosno ona područja koja imaju poseban status u smislu određenih olakšica i oslobođenja za građane i gospodarstvo, poticana kroz pojedinačne zakone. Pojedinačnim propisima, koji su još uvijek važeći, državne vlasti potiču poduzetničku aktivnost poreznim oslobođenjima pri oporezivanju dobiti. Porez na dobit (dio porezne obveze koji ne podliježe oslobođenjima), ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti i uplaćen od strane poreznih obveznika u državni proračun, država vraća jedinicama lokalne samouprave kao pomoć iz državnoga proračuna. Takvim aktivnostima državne vlasti žele smanjiti jaz između razvijenih i nerazvijenih dijelova Republike Hrvatske, odnosno žele pridonijeti većoj raspodjeli poduzetničke aktivnosti na manja i manje razvijena područja. Pokazatelji poduzetničke aktivnosti na području koje je poticano od strane države: broj poduzetnika, broj zaposlenih kod poduzetnika, ukupan prihod ostvaren obavljanjem poduzetničke aktivnosti, dobit i gubitak nakon oporezivanja te neto dobit/gubitak poslovanja, daju uvid u uspješnost poslovanja poduzetnika. S obzirom na navedeno, autori u radu analiziraju uspješnost poslovanja poduzetnika, korisnika poreznih poticaja pri oporezivanju dobiti, s područja posebnoga državnog statusa te daju pregled financijskih sredstava (poreznih prihoda) kojih se državne vlasti odriču kako bi istima omogućili konkurentnije obavljanje djelatnosti.