Sudari i sukobi katoličkog i liberalnog svjetonazora u neposrednom istarskom okruženju (Zagreb, Trst), kao i širem (Beč, Prag, Graz), spuštaju se prema Istri i bez sumnje utječu na istarska idejna previranja koja će za posljedicu imati konkretne, organizacijske, podjele na katolička i liberalna društva. Prva će svoj rad temeljiti na Mahnićevu borbenom katolicizmu, dok će u drugima, u početku dosta benevolentnim prema vjeri, pomalo prevladati naprednjački protukatolicizam. Između ovih dviju oštro polariziranih struja stajala je umjerena narodnjačka struja oko „Naše sloge”. Iako je brojčano bila najjača, njezin se glas nije toliko čuo. Jednostavno, bilo je vrijeme polemičnosti i demonizacije protivnika, mahnićevski kazano diobe duhova, u kojemu nije bilo mjesta za dijalog i uvažavanje različitosti.