Opisana je automatizirana astronomska kontrola vanjske geodetske mreže tunela "Mala Kapela" i moguće povećanje točnosti proboja tunela, osobito ako su strane za orijentaciju poligonskih vlakova kojima se ulazi u tunel kratke i strme. U dosadašnjim primjenama nezavisne astronomske kontrole geodetskih mreža iznad tunela automatizirano je određivan samo astronomski azimut. Komponente otklona vertikale računane su iz topografskih masa ili geoida, što je manje točno od komponenti određenih astrogeodetskim mjerenjima. U jesen 2003. prvi put je u cijelosti primijenjena automatizirana astronomska kontrola GPS mreže iznad tunela "Mala Kapela" duljine 6 km. Nakon proboja tunela iz kontrolnih je mjerenja dobiveno poprečno odstupanje od osi 1,0 cm. Uzme li se u obzir utjecaj otklona vertikale poprečno odstupanje iznosi 0,2 cm. Da su strane za orijentaciju poligonskih vlakova kojima se ulazi u tunel bile strme npr. 30° i azimut strane 144°, utjecaj otklona vertikale bio bi 20,2 cm. Takvo znatno odstupanje od osi prouzročilo bi dodatni trošak od približno 1 800 000 US$ za reprofiliranje i betoniranje dviju tunelskih cijevi. Prema tomu, uzmemo li u obzir utjecaj otklona vertikale možemo smanjiti dodatne troškove betoniranja. Pravilnikom o tehničkim normativima za projektiranje i gradnju tunela u Republici Hrvatskoj dopuštena su velika odstupanja pri proboju tunela, koja mogu prouzročiti dodatni financijski trošak. Danas se dopuštena odstupanja mogu smanjiti ako se pri određivanju smjera proboja tunela primijeni dodatna nezavisna astronomska kontrola i ako se uzme u obzir otklon vertikale.