Pozadina. Kardiovaskularne bolesti (KVB) su prema podacima WHO vodeći uzrok smrtnosti u suvremenom svijetu pa i u Hrvatskoj, gdje čine 49,6% ukupnog mortaliteta. Cilj. Istražiti bilježenje čimbenika rizika KVB u hipertoničara u skrbi liječnika obiteljske medicine dviju ordinacija grada Splita, kao i postizanje ciljnih vrijednosti arterijskoga tlaka i glikemije u istih. Ispitanici i metode. Napravljeno je retrospektivno pilot-istraživanje pregledom elektroničke baze podataka. Iz uzorka hipertoničara svake ordinacije, generatorom slučajnih brojeva odabrana je po polovina, te su ispitanici razvrstani u skupinu primarne (PP) i sekundarne prevencije (SP). Zabilježeni su: dob, rod, postojanje podataka o indeksu tjelesne mase (BMI), pušačkom statusu, kolesterolemiji, glikemiji natašte (GUK) i arterijskom tlaku (RR), te postizanje ciljnih vrijednosti arterijskoga tlaka i glikemije. Rezultati. U ukupnom broju ispitanika (N = 445), BMI je zabilježen u njih 19,8%, pušački status u 19,8%, kolesterolemija u 71,9%, GUK u 72,1%, te RR u 80,9% slučajeva. Glikemija i kolesterolemija su češće zabilježene u uzorku SP, nego PP. Kod ispitanika koji su imali zabilježen arterijski tlak, ciljna vrijednost u PP je postignuta u 63,8%, a u SP u 40,4% njih. U uzorku SP, od 115 ispitanika kod koji je zabilježena glikemija ciljna vrijednost je postignuta u 53,9% slučajeva. Zaključak. Naše istraživanje je pokazalo kako je bilježenje i praćenje čimbenika KV rizika, te postizanje ciljnih vrijednosti RR i glikemije u istraživanim ordinacijama bilo neadekvatno.