U ovom radu istražen je utjecaj florističkih i strukturnih karakteristika šumskog staništa na karakteristike zajednica primarnih i sekundarnih ptica dupljašica. Istraživanje je provedeno na ukupno 66 točaka u nizinskim poplavnim šumama uz rijeku Dravu u Hrvatskoj. Standardna metoda prebrojavanja u točki korištena je za istraživanje zajednica ptica, a metoda kružnih ploha za istraživanje karakteristika staništa. Prosječna bazalna površina stabala korištena je kao indikator starosti, a istraživane točke klasificirane su u četiri skupine prema dominantnoj vrsti stabla. Uočena je velika heterogenost staništa. Zabilježeno je ukupno 13 vrsta dupljašica (pet vrsta primarnih i osam vrsta sekundarnih). Ustanovljeno je da broj vrsta ptica i brojnost ptica dupljašica ovise i o strukturnom i florističkom sastavu šumskih zajednica. Starije šumske sastojine imale su veću raznolikost zajednica ptica i veću brojnost. Ptice su preferirale miješane šume i šume tipa jasena, a florističke karakteristike su imale veći utjecaj na sastav zajednica sekundarnih dupljašica. Broj vrsta i brojnost sekundarnih dupljašica bili su pozitivno korelirani s brojem vrsta i brojnošću primarnih dupljašica. Rezultati istraživanja mogu biti korišteni kao smjernice za održivo gospodarenje šumama.