Klaustar Franjevačkog samostana u Zadru nastao je izgradnjom Crkve sv. Frane, posvećene 1280. godine, te sakristije i samostanskih krila do nje, podizanih početkom 14. stoljeća. Stilske odlike arhitektonskih elemenata klaustra govore o kasnoromaničkoj kamenoj plastici. Crkva Franjevačkog samostana sv. Jeronima na Ugljanu posvećena je 1447. godine. Ostali prostori do nje, pa s njima i dvorište između crkve i samostanskih krila, izgrađeni su nakon toga. Autor pretpostavlja da su arhitektonski elementi ugljanskoga klaustra – pilastri, stupići, baze i kapiteli – doneseni iz zadarskoga klaustra nakon što je taj izgorio 1476. godine. Ipak, od njega su in situ ostale sačuvane kamene konzole koje su nosile drvenu konstrukciju iznad trijemova, a iz klaustra potječe i kapitel koji po stilskim odlikama odgovara nekima sličnim u zadarskim muzejima, te onima ugrađenima u trijemove ugljanskoga klaustra. Na osnovi tih elemenata moguće je zamisliti osnovnu shemu po kojoj su vjerojatno bili podignuti trijemovi prvotnoga klaustra u Samostanu sv. Frane. Njih su mogle tvoriti polifore sa stupićima osovljenima na niskom parapetu i možda međusobno povezanima polukružnim lukovima, po shemi sličnoj onoj na trjemovima velikoga klaustra u samostanu Male braće u Dubrovniku.