Ovaj članak bavi se analizom četiriju knjiga Samuela R. Delanyja koje pripadaju njegovu Neveryon ciklusu, Tales of Neveryon (1979), Neveryona, or: The Tale of Signs and Cities (1983), Flight from Neveryon (1985) and Return to Neveryon (1987). Koristi se pojmovima Michela Foucaulta kao što su heterotopija, genealogija, biopolitika te obrnuti diskurs kako bi se pokazalo da se simbol robovlasništva, robovska ogrlica, može iskoristiti pri stvaranju heterotopije u kojoj dominantan diskurs mijenja pravac. Ovaj esej počinje s Foucaultovim konceptima heterotopije i genealogije kako bismo uputili na njihovu povezanost s diskursom i njihovom ulogom u njegovu stvaranju te kako bismo pokazali da su određena razmišljanja koja držimo prirođenima zapravo naučena. Zatim te pojmove kontekstualno povezujemo s Delanyjem i njegovim djelima radi isticanja njihovih dodirnih točaka s diskursom te na koji način ti pojmovi sudjeluju u stvaranju diskursa. Prikazujemo dominantni seksualni diskurs našeg doba da bismo bolje razumjeli Delanyevu težnju da ga 'svrgne' te revolucionarno stajalište koje zauzima u svojim djelima mijenjajući mu pravac u Foucaultovu stilu. Foucaltova i Delanyjeva djela pomogla su nam zaključiti kako je bitan korak u stvaranju heterotopije u književnosti ne samo odbacivanje jednoznačne misli već i prihvaćanje raznolikosti diskursa. Korak koji se ne smije olako shvatiti kako ne bismo ostali omeđeni binarnim opozicijama. Ovaj rad pokušava dokazati kako je to upravo ono što Delany u svojim književnim djelima postiže.