NUK - logo
E-viri
Celotno besedilo
Odprti dostop
  • Regionalne razlike između t...
    Biloglav, Zrinka; Medaković, Petar; Vidović, Dominic; Kovač, Diana; Barać, Dea; Škrlec, Ivana; Padjen, Ivan; Turudić, Matea; Andrić, Domagoj; Jakobović, Antun Tonko; Glavaš, Blanka; Relković, Filip; Radoš, Stipe; Ćurić, Josip; Tićinović, Nino; Ružić, Tatjana; Kovačić, Slavica

    Cardiologia Croatica 19, Številka: 5-6
    Paper

    SAŽETAK Periferna arterijska bolest (PAB), uz ishemijsku bolest srca i moždani udar, među trima je najznačajnijim dijagnostičkim podskupinama kardiovaskularnih bolesti. Prema procjenama, prevalencija u mlađih od 50 godina je <1%, a u starijih od 65 godina 6%. Analiza dinamike kretanja PAB-a upućuje na smanjenje incidencije u EU15+ državama posljednjih 27 godina, ali uz povećanje mortaliteta. Republika Hrvatska ističe se među mediteranskim zemljama po visokom kardiovaskularnom opterećenju, ali nema sustavnih epidemioloških istraživanja dinamike kretanja mortaliteta od PAB-a. U ovom su istraživanju regresijskom analizom dobno standardiziranih stopa mortaliteta od PAB-a prema regijama od 2011. do 2020. godine prikazani trendovi i vremenske točke s promjenama. Iz bolničkih informacijskih sustava dviju ustanova odabrane su dijagnoze primijenjene u kodiranju PAB-a te interventnih i dijagnostičkih postupaka i dopunjene dijagnozama iskorištenima u prethodnim istraživanjima. Iz Baze umrlih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dobiveni su podatci po petogodišnjim dobnim skupinama, spolu i županijama. Za regionalnu podjelu uporabljena je Nacionalna klasifikacija statističkih regija iz 2019., a dobno standardizirane stope izračunate su na temelju Revidirane europske standardne populacije 2013. Mortalitet je u porastu u muškaraca (3,09%) i žena (2,94%), a prisutne su značajne regionalne razlike u trendu kod muškaraca u Jadranskoj Hrvatskoj i kod obaju spolova u Sjevernoj Hrvatskoj. Kod muškaraca najveći porast ima Grad Zagreb, 3,71%, dok je najmanja i ujedno jedina negativna vrijednost zabilježena u Sjevernoj Hrvatskoj, –0,24%. Kod žena najveći porast ima Grad Zagreb, 3,57%, a najmanji Sjeverna Hrvatska 1,67%. Ovo istraživanje trendova mortaliteta, uz podizanje svjesnosti, pomaže boljem razumijevanju epidemiološke dinamike ove nedostatno dijagnosticirane i liječene kompleksne kronične bolesti. Poboljšanja kliničke skrbi za bolesnike oboljele od PAB-a moguće je ostvariti sustavnim probirom individualnih i klinički značajnih podataka u medicinskim ustanovama i njihovim ujedinjavanjem u regionalnim i nacionalnim registrima.