Trenutno prihvaćeni model obrade vidnih i slušnih podražaja unutar velikog mozga pretpostavlja dva velika usporedna osjetna puta, ventralni i dorzalni, koji obuhvaćaju funkcionalno i anatomski različite, ali ne i međusobno isključive mehanizme kojima se obrađuju pojedina svojstva osjetne informacije. Ventralni put ima ključnu ulogu u identifikaciji sadržaja informacije, dok je dorzalni prvenstveno uključen u prostornu lokalizaciju izvora podražaja i percepciju kretanja. Međutim, nova neurofiziološka istraživanja ukazuju na postojanje trećeg, vrlo brzog puta procesiranja podražaja, “gating puta” koji izravno povezuje primarna osjetna područja s prefrontalnim dijelovima moždane kore već unutar prvih 50 milisekunda od izlaganja podražaju, na taj način zaobilazeći hijearhijski ustroj dorzalnog i ventralnog puta. Gating put omogućava brzo generiranje osjetnog gating efekta koji služi kao temeljni, pred-perceptivni zaštitni mehanizam s ulogom sprječavanja opetovane obrade ponovljene i/ili nevažne osjetne informacije. Namjera ovoga preglednog rada je predstavljanje novog “trostrukog modela” paralelnih putova obrade osjetnih informacija uvođenjem trećeg, vrlo brzog puta, gating puta, uz dva klinički već široko prihvaćena, ventralni i dorzalni. O kliničkoj važnosti novoga gating puta svjedoče najnoviji rezultati koji pokazuju da su poremećaji u gating procesiranju duž novoga osjetnog puta ključni u otkrivanju Alzheimerove bolesti, s potencijalom da otkriju neurofiziološke znakove bolesti i u predkliničkoj fazi. Patološke promjene u osjetnom procesiranju duž novootkrivenoga gating puta mogli bi biti uzroci niza neuropsiholoških i neuroloških bolesti i stanja koja su vezana uz promjene u inhibiciji neuralnog odgovora na ponovljeni podražaj (gating poremećaj), poput shizofrenije, poslijetraumatskog stresnog poremećaja ili poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje.