U prvom poglavlju dan je kratki pregled potresa koji su se dogodili u Zagrebu i njegovoj okolici u prošlosti, te ovih posljednjih magnituda 5,4 i 5,0, koji su 22. 03. 2020. nanijeli velike štete na više od 25 000 zgrada. Ti su se potresi dogodili 140 godina nakon velikog potresa koji je razorio Zagreb 1880. godine. Epicentri potresa 22. 03. 2020. bili su u blizini epicentra velikog zagrebačkog potresa iz 1880. godine. Međutim, između 1880. i 2020. bilo je još nekoliko potresa koji nisu bili tako razorni kao onaj iz 1880. godine, ali su bili veći od ovih dvaju posljednjih. Analizom 24-satnih GNSS mjerenja referentnih GNSS točaka Hrvatskoga pozicijskog sustava (CROPOS) po našoj metodi razlika dnevnih udaljenosti između postaja dokazalo se da je dva dana prije potresa 22. ožujka došlo do skraćivanja udaljenosti između referentnih GNSS točaka. Drugim riječima, došlo je do kompresije u Zemljinoj kori. Ta kompresija prije potresa već se pokazala u analizi GNSS mjerenja duljina između GNSS točaka pozicijskih sustava u 4 prethodna potresa: kod Kraljeva (2010.), Drežnice (Senj, 2013.), Skopja (2016.) i u blizini Zagreba (2018.). Stoga se predlaže da se podaci CROPOS-a osim u geodeziji upotrebljavaju i u seizmologiji. U tu svrhu trebalo bi osigurati kontinuirano računanje koordinata referentnih GNSS točaka na temelju kojih bi se odredila kompresija u Zemljinoj kori, tj. pojava seizmičkih aktivnosti. Uz pomoć ostalih geofizičkih podataka mjerenja i metoda možda će se moći i predvidjeti koje će seizmičke aktivnosti rezultirati potresom. Međutim, za pouzdanije rezultate praćenja seizmičkih aktivnosti GNSS metodom mjerenja trebalo bi ispitati stabilnost referentnih GNSS točaka koje bi bile postavljene na međusobno manjoj udaljenosti. Te bi lokacije trebale biti određene na temelju geoloških podataka i istraživanja. Osim toga udaljenosti između GNSS točaka ne bi smjele biti ni prekratke.