Istražen je učinak većih razina samog kroma i u kombinaciji s bakrom na zdravlje i proizvodnost tovnih pilića. Pilići u skupinama A, B i F bili su hranjeni hranom u koju je bio umiješan krom u obliku krom klorida u količini od 2 g/kg te nikotinska kiselina u količini od 150 mg/kg. C, D i E skupine bile su hranjene hranom u koju je primiješan krom klorid u količini od 8 mg/kg te nikotinska kiselina u količini od 150 mg/kg. Pilićima skupine A i C bio je primiješan bakreni sulfat u dozi od 200 mg/kg, dok je skupinama B i D primiješan bakreni sulfat u dozi od 400 mg/kg. Težine pilića pokusnih skupina nisu se znatno razlikovale u odnosu na kontrolu, iako su u razdoblju bez primjene bile više u ptica hranjenih kromom odnosno onih kromom i bakrenim sulfatom. Konverzija hrane bila je bolja u pokusnih skupina u odnosu na kontrolu. Relativna težina jetre u odnosu na težinu tijela tijekom prva dva tjedna bila je niža (P<0,05) u svim skupinama bez obzira na razinu kroma i bakra. U trećem tjednu relativna težina jetre je porasla u svim pokusnim skupinama u odnosu na kontrolnu. Relativna težina pluća u odnosu na ukupnu težinu bila je veća nakon primjene visokih razina kroma i bakra u ranom razdoblju. Ona se znatno smanjila u trećem tjednu. Tijekom razdoblja uskraćivanja relativna težina bubrega, pluća i srca u odnosu na tjelesnu težinu bila je niža (P<0,005) u ptica koje su dobivale samo krom. Relativna težina srca u odnosu na tjelesnu težinu pri kraju primjene odgovarala je relativnoj težini jetre (0,99, P<0,05) i pluća (0,99, P<0,05) ptica u skupini koja je dobivala manje kroma. U razdoblju bez primjene uočena je povezanost relativne težine srca s relativnom težinom jetre (0,99, P<0,05 ) i pluća (0,78, P<0,05) u ptica hranjenih visokim razinama kroma i bakra. Patološkoanatomskom i histološkom analizom nisu dokazane nikakve promjene.