Unatoč napretku moderne medicine, određeni broj hospitaliziranih bolesnika stekne infekciju različitog intenziteta vezanu uz zdravstvenu skrb. Prvi cilj ovoga rada je utvrditi broj bolesnika kod kojih je registrirana kolonizacija rezistentnim uzročnicima, te detektirati eventualno postojanje razlika u broju i vrsti kolonizacija među ustanovama s kojima surađujemo. Budući da suradni centri nisu učinili ulazne obriske predilekcijskih mjesta, koristiti ćemo samo podatake našega mikrobiološkog laboratorija. Radom smo htjeli još procijeniti da li nova situacija uvjetovana relativno velikim brojem bolesnika s pozitivnim obriscima na rezistentne bakterije produljuje i poskupljuje liječenje na odjelu. Ispitanici u ovom radu su bolesnici Odjela kardiologije Opće županijske bolnice u Požegi (ustanova) u razdoblju od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine kod kojih je učinjena invazivna dijagnostika i terapija u drugim tercijarnim bolnicama (centrima). Tijekom tog razdoblja iz naše ustanove u druge centre upućeno je 145 bolesnika, od kojih se 131 ponovno vratio na naš odjel. Kod 77 bolesnika, 42 muška i 35 žena, što čini 54% ukupno poslanih bolesnika, iz uzoraka obrisaka uzetih s predilekcijskih mjesta, izolirali smo potencijalno patogene uzročnike. Uvažavajući prosjeke ležanja izražene u bolničkim danima, tijekom 2012. i 2013. god. koji su iznosili 8,4 ± 0,6, te za 2014. 7,9 ± 0,54, nismo utvrdili da je boravak bolesnika u drugim centrima zbog provođenja invazivne dijagnostike i terapije utjecao na produljenje bolničkoga liječenja, a niti ga učinio skupljim. Troškovi za antibiotsku terapiju bili su veći tijekom ranijih godina, nego 2014. god. Zaključno možemo konstatirati da je zbrinjavanje akutnog koronarnog sindroma po postojećem nacionalnom programu u naših bolesnika bilo sigurno, da nije produljilo liječenje, te nije dovelo do povećanja troškova liječenja.