Donedavno su istraživanja unutar pristupa dvojnoga procesiranja uglavnom bila usmjerena na grupne razlike u procesiranju, a individualne su razlike bile zanemarene. Međutim, individualne su se razlike pokazale značajnim čimbenikom u objašnjenju učinkovitosti detekcije konflikta i ukupnoga uspjeha u zadatku temeljnoga omjera i sličnim zadacima. Navedeno treba uzeti u obzir u okviru Hibridnoga modela dvojnoga procesiranja. Nove tendencije u razvoju toga modela usmjerile su se na stupanj usvojenosti mindwarea kao prediktora uspješnosti u zadatku temeljnoga omjera. Slijedom navedenoga, cilj je ovoga istraživanja bio ispitati odnos mindwarea i uspjeha u zadatku temeljnoga omjera te ispitati i istražiti odnos između frekvencije odgovora temeljnoga omjera, učinkovitosti detekcije konflikta i stupnja usvojenosti mindwarea. Svi su sudionici rješavali zadatke temeljnoga omjera, donosili metakognitivne procjene sigurnosti u svoje odgovore te rješavali Test statističkoga rasuđivanja, Test kognitivne refleksije i Skalu numeričnosti. Test statističkoga rasuđivanja bio je korišten kao mjera stupnja usvojenosti mindwarea. Utvrđeno je da je stupanj usvojenosti mindwarea jedini značajan prediktor uspješnosti u zadatku temeljnoga omjera, a rezultati su ujedno pokazali i da su sudionici s višim stupnjem usvojenosti mindwarea općenito dali više odgovora temeljnoga omjera. Nije utvrđena povezanost između stupnja usvojenosti mindwarea i detekcije konflikta. Dobiveni nalazi podupiru hipotezu da moć logičke intuicije ovisi o stupnju usvojenosti mindwarea. Stoga rezultati ovoga istraživanja ukazuju na važnost daljnjega istraživanja uloge statističkoga rasuđivanja u objašnjenju uspješnosti u zadacima temeljnoga omjera. Nadalje, u radu se raspravlja i o određenim metodološkim ograničenjima koja bi mogla objasniti zašto nije utvrđena povezanost stupnja usvojenosti mindwarea i detekcije konflikta.