Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj križanja izvorne creske ovce s avasijem, odnosno s avasijem i istočnofrizijskom ovcom na proizvodnju i kakvoću mlijeka. Redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti prikupljeno je ukupno 830 pojedinačnih uzoraka mlijeka od 139 ovaca u drugoj laktaciji koje potječu iz istog stada (46 čistokrvnih creskih ovaca; 33 križanke creska (75 %) x avasi (25 %), CA; i 60 križanki creska (50 %) x avasi (25 %) x istočnofrizijska (25 %), CAEF). Genotip i stadij laktacije značajno su utjecali na proizvodnju i sastav mlijeka, kao i na broj somatskih stanica u mlijeku. Najviše mlijeka proizvele su križanke CAEF (690 mL po ovci dnevno, odnosno 133,8 L u laktaciji), a najmanje čistokrvna creska ovca (340 ml po ovci dnevno, odnosno 58,48 L u laktaciji). Sadržaji suhe tvari, mliječne masti i proteina povećavali su se s odmicanjem laktacije, dok je sadržaj laktoze imao suprotan trend. Najviši sadržaj suhe tvari, masti i bjelančevina utvrđen je u mlijeku creskih ovaca. Pozitivna korelacija utvrđena je između količine proizvedenog mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku, dok su negativne korelacije utvrđene između proizvodnje mlijeka i sadržaja suhe tvari, masti i proteina u mlijeku.