This research examines the impact of internet skills and a range of internet activities as the antecedent of resilience to online privacy violation. Previous research has found contradictory evidence ...that the perceived level of development of internet skills both increases and reduces resilience to online privacy violation; however, they do not analyze the factors that affect that relationship. Based on the survey data, an empirical analysis was conducted on a representative sample of internet users in Croatia. Empirical methodology is organized in the two steps. In the first step, the reliability, consistency, and dimensionality of latent constructs is tested. In the second step, the research model was estimated using regression techniques. This research fills the gap in existing literature by analyzing different perceptions of internet literacy development to make individual more resilient to online privacy violation in the context of socio-demographic characteristics of respondents, digital anxiety, as well as the intensity and variety of online activity of respondents. Initial results indicate that the range of internet activities is more important than development of internet skills to make an individual more resilient to online privacy violations. The results of this research could be useful to national policy and business strategy providers, particularly in the context of the new GDPR regulation introduced in 2018.
This research examines consumers’ attitudes towards the Internet and consumer behavior after they had experienced an online privacy violation incident. This issue is assessed by applying the concept ...of resilience and coping strategies in reaction to stress. The focus of this empirical research is change in consumers’ attitudes and behavior online. Our analysis is performed on a survey data collected from Croatian Internet users who had experienced online privacy violation. The model was estimated by OLS and order probit method. Results show that highly resilient consumers are more likely to continue to use the Internet as frequently as before an online privacy violation incident or even more frequently. Additionally, consumers with higher resilience are also more likely not to increase their level of cautiousness after an online privacy violation incident and are more likely not to change their attitude towards the Internet. Consumers with higher online privacy awareness and online privacy concern are more likely to increase their cautiousness on the Internet after the online privacy violation incident.
Uključivanje varijabli samoefikasnosti, optimizma i pesimizma kao determinanti u model individualne otpornosti povrede privatnosti online zahtjeva ispitivanje adekvatnosti mjernih ljestvica ...samo-efikasnosti, optimizma i pesimizma. Navedene mjerne ljestvice preuzete su iz literature i prilagođene za mjerenje osobnih obilježja Internet korisnika koji su doživjeli neku vrstu povrede privatnosti online. Podaci su prikupljeni telefonskom anketom korisnika Interneta u Hrvatskoj u dobi od 18 godina i starijih na neto uzorku od više od 1000 ispitanika. Struktura uzorka određena je prema Eurobarometru 91.1, a uzorak je dvostruko stratificiran prema regiji i veličini naselja. U ovom se radu ispituju psihometrijske karakteristike tri prilagođene mjerne ljestvice i testira njihova adekvatnost u objašnjavanju razine otpornosti nakon događaja povrede privatnosti online. Podaci su analizirani izračunom Cronbachovog alfa koeficijenta te eksplorativnom i konfirmativnom faktorskom analizom. Skraćene verzije izvornih mjernih ljestvica posjeduju zadovoljavajuće psihometrijske karakteristike budući da posjeduju svojstva pouzdanosti, diskriminantne i konvergentne valjanosti, te očekivane dimenzionalnosti. Rezultat rada su valjane skraćene mjerne ljestvice koje omogućuju uključivanje psiholoških i faktora osobnosti u buduća interdisciplinarna istraživanja, čime rad doprinosi postojećoj literaturi.
The EU pre-accession funds available to EU candidate countries play an important role in their adjustment for membership. Croatia, as a candidate country, used the Special Pre-Accession Program for ...Agriculture and Rural Development and the Instrument for Pre-Accession Assistance – Rural Development, one of the goals of which was to strengthen the competitiveness of businesses in the agriculture and food production sectors. The usage period covered two EU programming periods, as well as a recession period in Croatia that lasted from 2009 to 2014. An insight into the available literature reveals a lack of rigorous research and evaluation of the results of using these funds in Croatia as well as in other beneficiary countries. This paper evaluates the effect of pre-accession EU grants on beneficiaries in the agri-food sector using a quasi-experimental approach on the case of Croatia. The grants were shown to have a positive effect on firm survival, as well as positive effects on obtaining bank loans and increasing turnover, value added, employment, and total factor productivity. Heterogeneous treatment effects show that the grants resulted in the greatest additionality for micro-sized firms located in Central Croatia. Cost-benefit analysis estimates an increase in the value added, which outweighs scheme-induced costs by 120 percent in the short run and 90 percent in the mid run.
Postojeće procjene utjecaja programa SAPARD i IPARD u Hrvatskoj ne daju informaciju o njihovom učinku na financijske pokazatelje poslovanja korisnika potpora, kako na razini pojedinog korisnika tako ...i na agregatnoj razini. Postojeće ex post evaluacije se bave procjenom uspješnosti provedbe programa korištenjem indikatora ostvarenja kao što su broj korisnika i isplaćeni iznos potpore po mjerama i ukupno za program. Ovim indikatorima možemo odrediti uspješnost administracije (ministarstava i agencije za plaćanja), no ne i utjecaj na poslovni uspjeh korisnika te ne možemo odrediti širu javnu, odnosno društvenu korist. U ovom radu je istražena povezanost potpora SAPARD-a i IPARD-a s financijskim pokazateljima uspješnosti poduzeća korisnika primjenom usporedne analize pokazatelja prije dobivanja potpore i pokazatelja u razdoblju do pet godina nakon dobivanja potpore. Gledano za sve korisnike zajedno, utvrđeno je da financijski pokazatelji nakon dobivanja potpore nisu značajno različiti od istih pokazatelja prije dobivanja potpore. Provjerom po skupinama korisnika s obzirom na područje djelatnosti i veličinu poduzeća, značajne razlike za pojedine pokazatelje ustanovljene su kod određenih skupina po veličini. Rezultati pokazuju da su u razredu mikro poduzeća prihod i profitabilnost značajno veći u prve dvije do tri godine nakon primanja potpore. Zanimljivo je da su značajne razlike kod velikih poduzeća ustanovljene u petoj godini od dobivanja potpore, pri čemu su prihodi od prodaje značajno veći nego prije dobivanja potpore, dok su profitabilnost, zaposlenost i financijska stabilnost manji.
Općenito gledano, rezultati ukazuju na slabu vezu između potpora i promatranih pokazatelja. No, s obzirom na to da je u istraživanju primijenjen naive pristup koji ne omogućuje kauzalno zaključivanje, to je za preciznu ocjenu doprinosa potpora uočenim razlikama potrebno obaviti dodatna istraživanja primjenom protučinjeničnog ili sličnog pristupa.
Resilience is a multifaceted concept used to explain both system and individual behavior across disciplines. Although definitions and research concepts of resilience vary significantly, resilience ...has become a boundary object in diverse academic fields calling for a holistic approach. This work aims to elaborate the theoretical concepts that might be applied in the research of consumer resilience to online privacy violation, a new and unexplored aspect of consumer behavior in the digital environment. It contributes to the privacy resilience debate and lays the groundwork for developing a conceptual model of online consumer resilience that would explore how individual behavior is affected after online privacy violation occurrence.
U radu se ispituje utjecaj regulative na zabrinutost korisnika interneta za privatnost u online okruženju. Dosadašnja su istraživanja pokazala da percipirana provedba i djelotvornost regulatornih ...politika smanjuju razinu zabrinutosti za online privatnost. Međutim, ta istraživanja ne preispituju temeljem čega se formiraju percepcije korisnika interneta. Cilj rada je istražiti kako percipirana djelotvornost regulative utječe na zabrinutost korisnika interneta za njihovu privatnost u online okruženju uzimajući u obzir njihova sociodemografska obilježja, želju pojedinca da zadrži kontrolu nad osobnim podacima, individualni strah od računala, te učestalost i raznolikost aktivnosti koje pojedinac obavlja online. Empirijska je analiza provedena na velikom uzorku internetskih korisnika u Hrvatskoj. Zavisna varijabla u regresijskom modelu je zabrinutost za privatnost u online okruženju, a model se testira običnom metodom najmanjih kvadrata i procjenom ordinalnog probit modela. Rezultati potvrđuju da percipirana djelotvornost regulative smanjuje, a strah od računala znatno povećava zabrinutost za privatnost u online okruženju. Ove spoznaje mogu biti korisne nositeljima politike i kreatorima poslovnih strategija, posebno u svjetlu nadolazeće primjene europske Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Analize utjecaja politika usmjerenih na mlada poduzeća poprilično su zanemarivana u literaturi. Ovaj članak nastoji pridonijeti razvoju ove teme u kontekstu dugog recesijskog razdoblja, poput onog u ...Republici Hrvatskoj između 2009. i 2014. godine. Analizirane politike za razvoj poduzetništva su dodjeljivale male potpore za aktivnosti poput razvoja poslovnog plana, savjetovanja, marketinga i uređenja unutarnjeg radnog prostora. Dodjeljivanje malih potpora velikom broju poduzeća zvuči politički primamljivo, no radi li se o političkom populizmu ili promišljenoj ekonomskoj politici? U članku se procjenjuje utjecaj potpora za razvoj poslovanja na tri vrste ishoda: bankovne kredite, preživljavanje na tržištu i uspješnost poduzeća. Mikropodaci na razini poduzeća nadopunjeni su podacima sudskog registra na razini poduzetnika te podacima o primateljima bespovratnih sredstava. Analiza utjecaja politike provedena je primjenom tehnika uparivanja, a robusnost rezultata je testirana primjenom placebo testa i Rosenbaum granica. Rezultati pokazuju pozitivan utjecaj potpora na preživljavanje poduzeća nakon recesije, kao i pozitivan utjecaj na dobivanje dugoročnih bankovnih kredita tijekom recesije. Međutim, nije pronađen empirijski oslonac za utjecaj potpora na rast prihoda od prodaje, zaposlenosti i produktivnosti rada.
Ovaj rad istražuje osobine ličnosti kao odrednice zabrinutosti za privatnost u online okruženju. Cilj istraživanja je analizirati utječu li i na koji način osobine korisnika Interneta na njihovu ...zabrinutost za privatnost u online okruženju, pri čemu se koristi teorijski okvir pet osobina ličnosti. Model također uključuje niz drugih varijabli koje mogu utjecati na online zabrinutost o privatnosti, kao što su socio-demografski čimbenici, kulturne vrijednosti i računalna pismenost. Empirijska analiza temelji se na podacima prikupljenim u 2016. godini na uzorku od 2060 korisnika Interneta u Hrvatskoj. Rezultati OLS i probit modela pokazuju da dvije dimenzije osobina ličnosti, ekstrovertiranost i neurotičnost, značajno određuju razinu zabrinutosti za privatnost u online okruženju. Više ekstrovertirani korisnik Interneta je manje zabrinut za svoju privatnost na Internetu, dok je neurotičnija osoba više zabrinuta. Svijest o privatnosti, anksioznost u korištenju računala i prethodno (negativno) iskustvo također imaju pozitivan utjecaj na razinu zabrinutosti za privatnost korisnika Interneta.
Nekoliko recentnih istraživanja skreće pozornost na nedostatak analiza utjecaja javnih politika koje potiču konkurentnost poduzeća u vlasništvu žena. Ovo istraživanje procjenjuje učinak javnog ...financiranja u obliku manjih bespovratnih potpora namijenjenih isključivo ženama poduzetnicama. Rezultati ukazuju na pozitivan utjecaj bespovratnih potpora na preživljavanje poduzeća, kao i pozitivne učinke na dobivanje bankovnih kredita te povećanje poslovnih prihoda, dodane vrijednosti, zaposlenosti i ukupne faktorske produktivnosti. Heterogeni učinci ukazuju na veću vjerojatnost preživljavanja poduzeća u vlasništvu mlađih žena, dok učinci na poduzeća u vlasništvu starijih žena poduzetnica ukazuju na ekonomski značajnije pozitivne efekte. Analiza troškova i koristi u kratkom roku procjenjuje 80% više stvorene dodane vrijednosti od troškova uzrokovanih potporom, dok se u dugom roku procjenjuje 170% više stvorene dodane vrijednosti od troškova uzrokovanih potporom.
