Purpose The paper seeks to introduce the “critical open access literacy” construct as a holistic approach to confront the challenges in open access (OA) as a dimension of scholarly communication. ...Design/methodology/approach The paper first introduces the concepts of information literacy (IL) and OA in the context of transformations in the scholarly information environment. Via a theoretical-analytical exercise on the basis of a literature review of the intersections between the two concepts and of the criticisms of OA, the paper discusses the role of critical IL in addressing the challenges in OA and lays the theoretical-conceptual groundwork for the critical OA literacy construct. Findings The structural nature of the challenges and transformations in the scholarly information environment require new foci and pedagogical practices in library and information studies. A more holistic, critical and integrative approach to OA is warranted, which could effectively be achieved through the re-conceptualization of IL. Practical implications The paper specifies the avenues for putting the theoretical conceptualizations of critical OA literacy into practice by identifying possible foci for IL instruction alongside a transformed role for librarians. Originality/value The paper extends deliberations on the role of critical IL for scholarly communication and attempts to advance the research fields of the two domains by proposing a new construct situated at the junction of OA and IL.
This think-piece critically examines (critical) information literacy ((C)IL) and its teleological essence. Despite substantial scholarly inquiry and progress, IL remains invisible and undervalued ...beyond academia. IL silos and CIL’s embeddedness within critical pedagogy and its focus on epistemological issues hinder its theoretical development, reduce it to an academic abstraction and undermine its salience and emancipatory goals. A multidisciplinary/multidomain approach is needed, leveraging insights from critical (social) theories and engaging with the ontological, to facilitate a novel understanding of IL and transform it into real-life action literacy for positive social change. The paper concludes by interrogating assumptions about (C)IL’s benefits, highlighting potential inadvertent disempowering effects, and issues a call to consider it a dynamic concept that evolves by accounting for sociopolitical realities.
In this paper, the author explores the prospect of, and the rationale for, the critical workplace information literacy (CWIL) construct, by situating it at the junction of critical information ...literacy (CIL) and workplace information literacy (WIL), the two hitherto discrete frameworks and subdomains of information literacy (IL). This preliminary attempt at the conceptualisation of a new construct was guided by the question of what role CIL can play in empowering workers to attain decent work. The author frames the conceptualisation around the ‘decent work’ (DW) concept, as a normative goal of the critical workplace information literacy construct, and discusses the rationale for it in the framework of the discussion on the decent work deficits in the contemporary work and information environment. Freire’s critical hermeneutics and dialectics of voice and empowerment are drawn upon. The paper argues positively for the role of CIL in attaining decent work and for the need for a new construct that would help fill the knowledge and discursive gap in IL and its subdomains and overcome the current silos in the IL community. The author concludes that developing a concept requires a broad deliberative process informed by both theoretical and empirical research, and gives suggestions for future research.
The paper reports the findings of research into information literacy in the context of workers’ rights in Croatia. It analyses workers’ information behaviour and the ways in which they obtain and use ...information to seek the protection of their rights. The paper aims to map out a new research framework for information literacy situated at the junction of workplace and critical information literacy. Quantitative data were collected by an online questionnaire with 50 primarily close-ended questions on a nationally representative sample of N=500 employed workers. Quantitative analysis was carried out on the data employing SPSS and Excel. Higher levels of being informed and information competences, and active information behaviour, lead to less frequent violations of workers’ rights and to a greater readiness to seek the protection of, and fight for, those rights. The findings confirm the importance of information literacy in the prevention of violations of rights and in mounting effective opposition when these occur, and in the empowerment of workers to seek their protection and improvement. The results allow further delineation of the information literacy practices of workers. The paper brings the first attempt to look into the prospect of the critical workplace information literacy construct.
Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ...ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava.
Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke informacijske pismenosti (engl. critical information literacy) i informacijske pismenosti na radnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa.
Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata.
Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika.
Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefiniranju uloga aktera tržišta rada.
Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu.
Rad je nastao na temelju diplomskog rada studentice Dijane Šobota, napisanog pod naslovom Informacijska pismenost u kontekstu radničkih prava: teorijsko-istraživački pristup pod mentorskim vodstvom Sonje Špiranec. Rad je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu 2021. godine.
Cilj. Ciljevi istraživanja bili su istražiti aktivističko-emancipacijski potencijal informacijske pismenosti u kontekstu radničkih prava te istražiti obrasce, razine i razlike u informacijskom ...ponašanju i samoprocjeni informiranosti o radničkim pravima s obzirom na članstvo u sindikatu i spremnost na aktivno zalaganje za zaštitu i unaprjeđenje radničkih prava. Pristup/metodologija/dizajn. Istraživanje je koncipirano na sjecištu kritičke inforradnome mjestu (engl. workplace information literacy) te provedeno kvantitativnom metodologijom, metodom ankete na nacionalno reprezentativnom uzorku za zaposlene u RH (N = 500). Korišten je instrument online upitnika od 50 pitanja primarno zatvorenog tipa. Rezultati. Radnici koji bolje samoprocjenjuju svoju informiranost o radničkim pravima u većoj mjeri navode kako im prava nisu bila povrijeđena, a spremniji su i založiti se za njihovu zaštitu i unaprjeđenje. Članstvo u sindikatu dokazano je kao značajan prediktor bolje samoprocjene informiranosti o radničkim pravima. Nečlanovi sindikata bolje samoprocjenjuju svoje informacijske kompetencije. Radnici podjednako samostalno traže i dobivaju informacije o radničkim pravima; najčešći izvori traženja i provjeravanja informacija jesu formalni i neformalni internetski izvori. Informacije o radničkim pravima aktivno traže uglavnom u slučaju povreda tih prava. Glavni su problemi u informiranju česte izmjene propisa, percepcija nedobivanja potpunih i istinitih informacija i svjesnog uskraćivanja informacija, a češće ih percipiraju nečlanovi sindikata. Ograničenja. Instrument online upitnika korišten u anketi isključio je informatički nepismene ispitanike i one bez pristupa internetu, što je utjecalo na ostvarivanje nacionalno reprezentativnog uzorka. Korištene ljestvice samoprocjene nisu pouzdan pokazatelj objektivne informiranosti ispitanika. Praktična primjena. Rezultati mogu biti indikativni u osmišljavanju javnopolitičkih mjera, uključujući programe informacijskog opismenjavanja s ciljem poboljšanja informacijske pismenosti radnika i unaprjeđenja njihovih radničkih prava i u redefi niranju uloga aktera tržišta rada. Originalnost/vrijednost. U literaturi nisu poznata istraživanja informacijske pismenosti u odnosu na radnička prava, te istraživanje doprinosi izgradnji znanja u kontekstu navedene teme i naznačuje nove pravce istraživanja informacijske pismenosti i teorijskih okvira kritičke informacijske pismenosti i informacijske pismenosti na radnome mjestu.
