Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i onjegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo ...postatipreduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetomstarije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijamaRepublike Hrvatske.Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 izkontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi sukorištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti zaopću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najvišarazina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjekunešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnograspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sazajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno većezadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti izmeđuregija.Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristitikao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanjezdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi
Introduction: It has been shown that the quality of life depends not only on economic progress, but also on subjective judgments, therefore monitoring the subjective quality of life should become a preconditionfor adopting political directions. The paper compares the quality of life of elderly persons with disabilities with normative values described in scientific literature, according to the regional areas of Croatia. Participants and methods: The sample included 450 people with disabilities aged 50 or over (299 from Continental and 151 from Adriatic Croatia). The quality of life was examined using the Personal Wellbeing Index for adults. Data on sociodemographic characteristics of the respondents were collected. Descriptive statistical methods and the Mann-Whitney U test was used to determine the difference between regions. Results: The overall quality of life is significantly lower than the theoretically assumed normative value for the general population. The lowest score was obtained on the Health and Future Security domain. The highest score was obtained on Close Relationships. Participants in the continental region reported, on average, a higher overall quality of life (53.02 vs. 49.31). However, both scores were below normative range. At the domain level, there were significant differences in satisfaction with Close Relationships, Community Connectedness and Feeling of Safety where the group from the continental region reported significantly higher satisfaction in relation to the group from the Adriatic region. Conclusion: The quality of life of elderly persons with disabilities is below normative values, which, according to the theory of homeostasis, can have an impact on impaired health. The results can be used for creating development direction policies for improving the quality of life of people with disabilities, especially the elderly.
Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i o
njegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postati
...preduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetom
starije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijama
Republike Hrvatske.
Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 iz
kontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobne
dobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi su
korištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.
Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti za
opću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najviša
razina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjeku
nešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnog
raspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sa
zajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno veće
zadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti između
regija.
Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,
što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristiti
kao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje
zdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi.
