Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i onjegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo ...postatipreduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetomstarije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijamaRepublike Hrvatske.Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 izkontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobnedobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi sukorištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti zaopću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najvišarazina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjekunešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnograspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sazajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno većezadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti izmeđuregija.Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristitikao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanjezdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi
Introduction: It has been shown that the quality of life depends not only on economic progress, but also on subjective judgments, therefore monitoring the subjective quality of life should become a preconditionfor adopting political directions. The paper compares the quality of life of elderly persons with disabilities with normative values described in scientific literature, according to the regional areas of Croatia. Participants and methods: The sample included 450 people with disabilities aged 50 or over (299 from Continental and 151 from Adriatic Croatia). The quality of life was examined using the Personal Wellbeing Index for adults. Data on sociodemographic characteristics of the respondents were collected. Descriptive statistical methods and the Mann-Whitney U test was used to determine the difference between regions. Results: The overall quality of life is significantly lower than the theoretically assumed normative value for the general population. The lowest score was obtained on the Health and Future Security domain. The highest score was obtained on Close Relationships. Participants in the continental region reported, on average, a higher overall quality of life (53.02 vs. 49.31). However, both scores were below normative range. At the domain level, there were significant differences in satisfaction with Close Relationships, Community Connectedness and Feeling of Safety where the group from the continental region reported significantly higher satisfaction in relation to the group from the Adriatic region. Conclusion: The quality of life of elderly persons with disabilities is below normative values, which, according to the theory of homeostasis, can have an impact on impaired health. The results can be used for creating development direction policies for improving the quality of life of people with disabilities, especially the elderly.
Uvod: Pokazalo se da kvaliteta života pojedinca ne ovisi samo o ekonomskom napretku, nego i o
njegovim subjektivnim prosudbama, te bi stoga praćenje subjektivne kvalitete života trebalo postati
...preduvjet za donošenje političkih pravaca. Rad se bavi usporedbom kvalitete života osoba s invaliditetom
starije životne dobi s normativnim vrijednostima opisanim u znanstvenoj literaturi, a prema regijama
Republike Hrvatske.
Ispitanici i metode: Uzorak je obuhvatio 450 osoba s invaliditetom u dobi od 50 ili više godina (299 iz
kontinentalne i 151 iz priobalne Hrvatske). Osobna kvaliteta života ispitivala se pomoću Indeksa osobne
dobrobiti za odrasle. Prikupljeni su podaci o sociodemografskim obilježjima ispitanika. U obradi su
korištene deskriptivne statističke metode, te Mann-Whitney U test za utvrđivanje razlike između regija.
Rezultati: Ukupna kvaliteta života značajno je niža od teorijski pretpostavljene normativne vrijednosti za
opću populaciju. Najniži rezultat postignut je na domenama Zdravlje i Sigurnost u budućnost, a najviša
razina dobivena je na domeni Bliskih odnosa. Ispitanici u kontinentalnoj Hrvatskoj izvijestili su u prosjeku
nešto višu ukupnu kvalitetu života (53,02 naspram 49,31), no oba su rezultata bila ispod normativnog
raspona. Na razini domene postojale su značajne razlike u zadovoljstvu bliskim odnosima, povezanošću sa
zajednicom i osjećajem sigurnosti, pri čemu je skupina iz kontinentalne regije iskazala značajno veće
zadovoljstvo u odnosu na priobalnu regiju. Za ostale domene utvrđene su podjednake vrijednosti između
regija.
Zaključak: Kvaliteta života osoba s invaliditetom starije životne dobi je ispod normativnih vrijednosti,
što prema teoriji homeostaze može dovesti do narušavanja zdravlja. Rezultati istraživanja mogu se koristiti
kao osnova za kreiranje pravaca razvoja kojima bi cilj trebao biti unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje
zdravlja osoba s invaliditetom, pogotovo osoba starije životne dobi.
The quality of life is the individual experience of satisfaction in life. The satisfaction in general with the person's quality of life but also with the individual dimensions determining it, is ...determined by subjective approach based on the assessed level of satisfaction of the individual. The scope of the research has been to establish some aspects of the quality of life of the adolescents with and without cerebral palsy. The research sample was made of the two groups of the respondents; the first group was made of 80 respondents with cerebral palsy, and the second of 80 respondents without cerebral palsy. The investigation was conducted within the Project of "Self-Assessment of Some Aspects of the Quality of Life of the Adolescents with Cerebral Palsy". The applied measuring instrument was the "Questionnaire for Self-Assessment of the Quality of Life (USKŽ)" (made for the requirements of the research), with the determined measuring characteristics and applicable for the research purposes for assessment of the experience of satisfaction in some aspects of the quality of life. The results of the research have shown that in some aspects of the quality of life the respondents with cerebral palsy differ from the respondents without cerebral palsy. The adolescents with cerebral palsy have shown greater satisfaction in the variables covering the social aspect of the quality of life, while the adolescents without cerebral palsy have assessed to experience more satisfaction in the variable determining the psychological aspect of the quality of life. The obtained results have confirmed the definition of the quality of life as complex category determined by the objective circumstances in which the individual lives, traits of his/her personality and level of expectation. The impact of the sex, chronological age and type of the high school education on the assessed quality of life is not statistically significant which indicates the inexistent quantitative difference between the respondents with and without cerebral palsy. The degree of the motor disorder has affected the self-assessment of some aspects of the quality of life of the adolescents with cerebral palsy. The respondents with cerebral palsy independent in terms of motion have emphasized health as the important element of the quality of life and differences among them.
The purpose of this study was to determine some measurement characteristics of the “Self-perceived quality of life questionnaire for adolescents’ and its factor structure. The sample consisted of 124 ...adolescents of both sexes (72 male and 52 female), aged between 15 and 18 years. The questionnaire consists of 40 unfinished statements and answers given in the Likkert- type scale of 5 degrees. Reliability, homogeneity and discrimination power were examined using the Cronbach alpha coefficient, average inter-item correlations and item-total correlations. The factor analysis of the finished scale of 15 items yielded three orthogonal factors: personal fulfilment, social well-being and economic welfare. The obtained factor structure includes three main dimensions of the quality of life: personal, social and economic.
Kvaliteta života je individualan doživljaj zadovoljstva životom. Zadovoljstvo opcenito vlastitom kvalitetom života, ali i pojedinim dimenzijama koje ju odreðuju, utvrðujemo subjektivnim pristupom na ...osnovi procijenjenog stupnja zadovoljstva kod pojedinca. Cilj ovog istraživanja odnosio se na utvrðivanje nekih aspekata kvalitete života adolescenata sa i bez cerebralne paralize. Uzorak istraživanja cinile su dvije skupine ispitanika; prvu skupinu cinilo je 80 ispitanika s cerebralnom paralizom, a drugu 80 ispitanika bez cerebralne paralize. Istraživanje je provedeno u okviru projekta: “Samoprocjena nekih aspekata kvalitete života adolescenata s cerebralnom paralizom”. Primijenjen je mjerni instrument “Upitnik za samoprocjenu kvalitete života (USKŽ)” (konstruiran za potrebe ovog istraživanja), koji ima utvrđene mjerne karakteristike i primjenjiv
je u istraživacke svrhe za procjenu doživljaja zadovoljstva u nekim aspektima kvalitete života. Rezultati istraživanja pokazuju da se ispitanici s cerebralnom paralizom razlikuju od ispitanika bez cerebralne paralize u nekim aspektima kvalitete života. Adolescenti s cerebralnom paralizom izražavaju vece zadovoljstvo u varijablama koje pokrivaju socijalni aspekt kvalitete života, dok adolescenti bez cerebralne paralize procjenjuju da su zadovoljniji u varijablama
koje odreðuju psihološki aspekt kvalitete života. Dobiveni rezultati potvrðuju odreðenje kvalitete života kao složene psihološke kategorije determinirane objektivnim okolnostima u kojima pojedinac živi, karakteristikama njegove licnosti te razinom ocekivanja. Utjecaj spola, kronološke dobi i vrste srednje škole na procijenjenu kvalitetu života nije statisticki znacajan što ukazuje na nepostojanje kvantitativnih razlika izmeðu ispitanika sa i bez cerebralne paralize. Težina motorickog ispada utjecala je
na samoprocjenu nekih aspekata kvalitete života adolescenata s cerebralnom paralizom. Samostalno pokretni ispitanici s
cerebralnom paralizom isticu zdravlje kao bitan element kvalitete života i razlika među njima.
