Sestrinska dokumentacija je dio medicinske dokumentacije pacijenta i prema Zakonu o sestrinstvu u Republici Hrvatskoj obveza i profesionalna odgovornost medicinskih sestara jest vođenje sestrinske ...dokumentacije kojom se evidentiraju svi provedeni postupci kod pacijenta tijekom 24 sata. Dokumentiranje je važno zbog pravne zaštite (sestrinska dokumentacija je dokument kojim se potvrđuju činjenice i tvrdnje u slučaju mogućeg spora ili konflikta), praćenja troškova u zdravstvu (omogućuje praćenje troškova u odnosu na učinkovitost), izvor je informacija za istraživanja kojima se mogu dobiti značajni rezultati korisni za razvoj sestrinske prakse, standarde sestrinstva, unaprjeđenje kvalitete zdravstvene njege (dokumentacija je dokaz o provedenoj zdravstvenoj njezi i sestrinskim intervencijama), društvene promjene, unaprjeđenje komunikacije u timu. Pravilna i pravovremena sestrinska dokumentacija s točnim i relevantnim informacijama o pacijentu značajno utječe na uspješnu komunikaciju u multidisciplinarnom timu radi dostupnosti sestrinskih zapisa u bolničkom informacijskom sustavu i ostalim članovima u timu koji skrbe za pacijenta. Jedna od značajnijih sastavnica sestrinske dokumentacije jest trajno praćenje stanja pacijenta odnosno decursus u koji se dokumentiraju sve promjene kod pacijenta tijekom 24 sata (simptomi, znaci, opisi novonastalog stanja, mogući uzroci i dodatni podatci koji nisu navedeni u anamnezi). U dosadašnjim studijama utvđeni su i nedostatci poput nepravovremenosti u dokumentiranju, netočnih podataka, diskontinuiteta u dokumentiranju decursusa, nejasnih uputa. Svrha je ovog članka naglasiti važnost sestrinske dokumentacije kao zakonski reguliranog dokumenta u sestrinskoj profesiji u Republici Hrvatskoj i kao važnog dijela sveukupne medicinske dokumentacije.
Objective:To define the stressors that cause the highest level of stress in nurses / technicians in COVID intensive care units (ICU) and regular COVID departments and to compare stressors between ...these two departments.Methods:For the purposes of the research, a validated questionnaire on stressors at the workplace of hospital health workers was used. The questionnaires were distributed to 194 nurses/technicians, working in the COVID departments. Thequestionnaire consists of 3 parts; the first part contains demographic data of the respondents, the second part of the questionnaire consists of 34 questions that describe certain stress factors and are answers are offered on a Likert -type scale and the last part of the questionnaire consists of 3 open-ended questionsto which respondents can add stressors to which they are exposed, which were not previously mentioned.Results: Differences were found in the level of education regarding the length of work with COVID patients, nurses / technicians with a higher level of education worked longer in the COVID department (p=0.043). No differences were found in the level of stress between nurses/technicians working in the COVID department compared to the COVID ICU (p=0.181). Among the factors that caused the highest level of stress are: work overload, inadequate personal income, insufficient number of employees and everyday unpredictable and unplanned situations.Conclusion:Our results indicate that there is no difference in the level of stress between nurses working in the COVID departments compared to nurses working in the COVID ICU. Due to the high prevalence of stress among nurses who work with COVID patients, it is necessary to monitor the symptoms of burnout and provide support in the workplace. According to the results of our research, there is a need to optimize working conditions and invest efforts in order to reduce the workload.Keywords:stress, nurses, COVID, departments
Cilj: Istražiti mišljenja i stajališta patronažnih sestara o otpusnom pismu zdravstvene njege (OPZNJ) kao obliku suradnje s bolničkim medicinskim sestrama u svrhu unapređenja njihove suradnje.
...Metode: Ukupno je sudjelovalo 27 patronažnih sestara zaposlenih u dva doma zdravlja u gradu Zagrebu. Održane su četiri rasprave u fokusnoj skupini, uz vodstvo moderatora te opservaciju istraživača. Pred sudionike su bile iznesene izjave i pitanja otvorenog tipa, na koja su bili potpuno slobodni izraziti svoje osobne poglede, misli, stajališta i brige. Podaci su analizirani po načelima jednog od najutjecajnijih modela kvalitativne analize podataka, autora Glasera i Straussa.
Rezultati: Iz analize podataka proizašle su četiri glavne teme: 1) poznavanje OPZNJ-a; 2) obilježja postojećeg OPZNJ-a; 3) elementi suradnje patronažnih sestara s bolničkim medicinskim sestrama putem postojećeg OPZNJ-a; 4) preporuke za unapređenje OPZNJ-a.
Zaključak: Rutinsko izdavanje OPZNJ-a za svakog bolesnika u kojeg je indiciran nastavak provođenja zdravstvene njege nakon otpusta pridonosi boljoj suradnji medicinskih sestara na različitim razinama zdravstvene skrbi, ističe ulogu medicinske sestre u racionalnom planiranju i organizaciji skrbi, što je najvažnije, osigurava racionalnu, neprekinutu, holističku i kvalitetnu zdravstvenu njegu svakoga pojedinog bolesnika.
Cilj: Definirati stresore koji na radnom mjestu u COVID jedinicama intenzivne skrbi i
COVID odjelima uzrokuju najvišu razinu stresa kod medicinskih sestara/tehničara i usporediti
stresore između ...navedenih odjela.
Metode: Za potrebe istraživanja korišten je validiran upitnik o stresorima na radnom mjestu
bolničkih zdravstvenih djelatnika. Upitnici su podijeljeni na 194 medicinske sestre / tehničare
koji rade na COVID odjelima. Upitnik se sastoji od 3 dijela; u prvom dijelu su demografski
podaci ispitanika, drugi dio upitnika sastoji se od 34 pitanja koja opisuju pojedine čimbenike
stresa te su ponuđeni odgovori na skali Likertovog tipa i zadnji dio upitnika sastoji se od 3
pitanja otvorenog tipa na koje ispitanici mogu nadopisati stresore kojima su izloženi, a koji
nisu prethodno spomenuti.
Rezultati: Utvrđene su razlike u razini obrazovanja obzirom na duljinu rada s COVID
bolesnicima, u COVID odjelu su duže radile medicinske sestre/tehničari više razine
obrazovanja, P=0.043. Nisu utvrđene razlike u jačini stresa između medicinskih
sestara/tehničara koje rade u COVID odjelu u odnosu u COVID JIL, P=0.181. Među
čimbenicima koji uzrokuju najvišu razinu stresa su: preopterećenost poslom, neadekvatna
osobna primanja, nedostatan broj djelatnika i svakodnevne nepredvidive i neplanirane
situacije.
Zaključak: Naši rezultati pokazuju da nema razlike u razini stresa između sestara koje rade u
COVID odjelima u usporedbi s medicinskim sestrama koje rade u COVID JIL-u. Zbog visoke
prevalencije stresa među medicinskim sestrama koje rade s COVID bolesnicima potrebno je
pratiti simptome sagorijevanja i pružiti podršku na radnom mjestu. Prema rezultatima našeg
istraživanja, postoji potreba za optimizacijom radnih uvjeta i ulaganjem napora u cilju
smanjenja radnog opterećenja.
High-energy heavy ion irradiation can produce permanent damage in the target material if the density of deposited energy surpasses a material-dependent threshold value. It is known that this ...threshold can be lowered in the vicinity of the surface or in the presence of defects. In the present study, we established threshold values for Al2O3, MgO and CaF2 under the above-mentioned conditions, and found those values to be much lower than expected. By means of atomic force microscopy and Rutherford backscattering spectrometry in channelling mode, we present evidence that ion beams with values of 3 MeV O and 5 MeV Si, despite the low density of deposited energy along the ion trajectory, can modify the structure of investigated materials. The obtained results should be relevant for radiation hardness studies because, during high-energy ion irradiation, unexpected damage build-up can occur under similar conditions.
The aim of this experimental work was to investigate the influence of the ion beam charge state on damage production in nanomaterials. To achieve this, we employed Raman spectroscopy, atomic force ...microscopy, and transmission electron microscopy to investigate nanomaterials irradiated by a 23 MeV I beam. We found a significant influence of the ion charge state on damage production in monolayer graphene, but found no evidence of this effect in bilayer and trilayer graphene, nor in graphite. Furthermore, we found no evidence of this effect in CaF2 and SiO2 nanocrystals irradiated with the same ion beam.
High-energy heavy ion irradiation can produce permanent damage in the target material if the density of deposited energy surpasses a material-dependent threshold value. It is known that this ...threshold can be lowered in the vicinity of the surface or in the presence of defects. In the present study, we established threshold values for Al
O
, MgO and CaF
under the above-mentioned conditions, and found those values to be much lower than expected. By means of atomic force microscopy and Rutherford backscattering spectrometry in channelling mode, we present evidence that ion beams with values of 3 MeV O and 5 MeV Si, despite the low density of deposited energy along the ion trajectory, can modify the structure of investigated materials. The obtained results should be relevant for radiation hardness studies because, during high-energy ion irradiation, unexpected damage build-up can occur under similar conditions.
PDF
