One of the key issues today refers to the mass media and their influence on society, especially on its youngest members. The influence of mass media becomes greater as the content they mediate ...becomes more diversified on the one hand, and as technical possibilities of using mass media become more accessible on the other. Their activities are associated with the word manipulation in the sense that their mediated content is manipulated regarding its credibility, and that it is created in such a way to manipulate their users by imposing on them desired trends and opinions. To attract as many consumers as possible in the cut throat market competition, the marketing experts advertise their products and services using also subliminal influence on young people, trying to attract them for example by employing catchy phrases and intriguing images. In addition to the glare of the
marketing world, reality show presents another great challenge for education as an ever more popular modern form of entertainment based on a false and artificially constructed reality. Equally challenging, if not even more, is the Internet, which besides informative content provides various possibilities of entertainment and communication. Besides parents, educators and teachers also have to face all these challenges and try to timely and adequately get in front of the pitfalls of mass media and their content. In order to prevent the influence of mass media and protect children and youth, it is imperative that all adults in whose care they are placed become media literate, and that media pedagogy, critically and analytically oriented, becomes quintessential to modern upbringing and education. Ethical questions about media and their manipulative power are an inevitable part of parental and professional upbringing.
Jedno od ključnih pitanja današnjice odnosi se na masovne medije i njihov utjecaj na društvo, a posebice na njegove najmlađe članove. Utjecaj masovnih medija postaje tim veći što su raznovrsniji ...sadržaji koje oni posreduju s jedne strane, a što su dostupnije tehničke mogućnosti služenja masovnim medijima s druge strane. Uz njihovo se djelovanje povezuje riječ manipulacija u smislu da su posredovani sadržaji manipulirani glede svoje vjerodostojnosti, a s druge strane da su priređeni na takav način da manipuliraju svojim korisnicima uvlačeći ih u željene trendove i načine mišljenja. Da bi u nesmiljenoj tržišnoj utakmici privukli što više potrošača, marketinški stručnjaci reklamiraju svoje proizvode i usluge koristeći se i prikrivenim utjecajem na mlade i nastojeći ih privući primjerice lako pamtljivim stihovima i intrigantnim slikama. Uz blještavilo reklamnoga svijeta velik je izazov u odgoju i reality show kao sve popularniji oblik suvremene zabave zasnovan na lažnoj, umjetno konstruiranoj stvarnosti. Jednak je, ako ne i još veći, izazov i internet koji uz informativne sadržaje pruža i razne mogućnosti zabave i komunikacije. Sa svime time se, uz roditelje, trebaju sučeliti i odgojitelji i učitelji nastojeći pravodobno i pravovaljano doskočiti zamkama masovnih medija i njihovih sadržaja. Da bi mogli prevenirati utjecaj masovnih medija i zaštititi djecu i mlade, svi odrasli na koje su oni upućeni moraju biti medijski pismeni, a medijska pedagogija, orijentirana kritički i analitički, postaje imperativom suvremenoga odgoja i obrazovanja. Etička pitanja o medijima i njihovoj manipulativnoj moći neizostavna su sastavnica i u roditeljskom i u profesionalnom odgajanju.
Ist die Natur nur mit einem instrumentellen Wert oder auch mit einem intrinsischen Wert ausgestattet, sodass aus ihrem Sein ein Sollen, ein moralischer Anspruch an die Menschen ergeht? Wie sind die ...Pflanzen dabei ethisch positioniert? Das sind Fragen mit denen sich der vorliegende Artikel befasst. Zunächst wird die Frage nach der Tragweite der menschlichen sowohl individuellen als auch gemeinschaftlichen Verantwortung für sein Handeln in einer wissenschaftlich-technischen Zivilisation eingegangen (1). Danach werden die Gründe der menschlichen Verantwortung der Natur bzw. ihren Entitäten gegenüber, vor allem den Pflanzen (2) aus der Sicht der anthropozentrischen (2.1) undnichtanthropozentrischen Positionen (2.2) skizzenhaft angedeutet. Aus der verantwortungsethischen Perspektive zeichnen sich zwei Tendenzen. Einerseits sind es die Argumente der anthropozentrischen Positionen, die – teleologisch gesehen – in den menschlichen Interessen und Bedürfnissen an der Natur ausreichende Gründe bzw. Zwecke für einen umsichtigen Umgang mit ihr und ihren einzelnen Entitäten erkennen. Andererseits sind die nichtanthropozentrischen Positionen bemüht diese Notwendigkeit der menschlichen Verantwortung für seine technischen Eingriffe in die Natur, aus der Natur selbst oder mindestens von ihren bestimmten Entitäten her zu begründen, indem ihnen – eher auf einem deontologischen Weg – moralische Werte zugesprochen werden, die sie in die moralische Gemeinschaft einbringen.
U antropocentričkim se pristupima čovjekovim potrebama i interesima u vegetativnoj prirodi pripisuje moralna vrijednost. Imaju li i druga živa bića interese koje bi čovjek u svom ophođenju s njima ...trebao uzimati u obzir? To se pitanje ovdje obrađuje raspravom o interesima (1), intrinzičkoj vrijednosti (2) i o »moralnim pravima« biljaka (3) kao mogućim nositeljima njihova moralnoga statusa. Analogno osjetilnoj sposobnosti životinja, pokušava se u sposobnosti biljke da uspijeva prepoznati onu sposobnost koja bi mogla utemeljiti njezin moralni status (4).
Mogu li se ljudi u svome djelovanju naspram biljaka ponašati pogrešno ili ispravno i jesu li posljedice toga odnosa etički relevantne, ne samo naočigled ljudskih interesa i potreba nego i biljaka samih, ovisi o moralnom statusu biljaka. Njihovo se moralno zahtijevanje naspram ljudi temelji u njihovu moralnom statusu.
Iako etičko vrednovanje biljne genske tehnologije na temelju koncepta održivoga razvoja uz ekološku obuhvaća i ekonomsku i socijalnu dimenziju, ovdje će se obraditi isključivo sastavnice odnosa prema ...okolišu. Od tih sastavnica rad se pobliže bavi prvenstveno ekološkom stabilnošću agroekoloških sustava, koji su izloženi utjecajima genskom tehnologijom preinačenih kultura, njihovim iznošenjem u prirodu i uzgojem na velikim površinama. Postavlja se pitanje predstavljaju li te biljke novu opasnost za ekološku uravnoteženost (1) i kako se odnose prema načelima održivoga razvoja (2), te glede toga, jesu li etički prihvatljive. Pojave uočene pri iznošenju takvih biljaka u prirodu – kao što su: vertikalni (križanja s drugim biljkama) i horizontalni (prijenos gena na gljive, viruse i bakterije) prijenos gena, utjecaji na štetnike i korove, ali i na korisne organizme, kao i stvaranje njihove otpornosti te povećana uporaba agrokemikalija, što se može negativno odraziti na stabilnost ekoloških sustava – potiču i na osobita etička pitanja, s kojima se vrednovanje biljne genske tehnologije mora suočiti.
Various positions of ecological ethics have been presented towards the protection of plant species and its ecological systems, but in none of those arguments, the plants should be protected because ...of the individual plant itself. The most anthropocentric or anthroporelational oriented positions represent human interests. Biocentric, physio-centric and holistic positions only treat the plants inclusively. Whether people in their actions behave right or wrong to the plants, and whether the consequences of this behavior are ethically relevant is not the case only in the aspect of of human interests and needs, but because of the plants themselves, depending on what a "moral status" plants have. Their "moral status" has been grounded on the moral standards of the human beings.
