Usmjerenost poslovnih subjekata održivom razvoju rezultirala je povećanjem potražnje njihovih dionika za objavljivanjem izvještaja o održivosti. Izvještaje o održivosti smatra se odgovornom poslovnom ...praksom koja eksternim i internim dionicima osigurava potrebne financijske i nefinancijske informacije. Putem izvještaja o održivosti poslovni subjekti dionicima omogućuju sagledavanje njihove učinkovitosti u rješavanju problema održivosti, a ujedno i lakšu procjenu koristi i izazova s kojima se oni u tom procesu susreću. Suvremeni trendovi podrazumijevaju uključivanje dionika u održivo poslovanje sa svrhom postizanja usuglašenosti ciljeva održivosti. Uključenost dionika u poslovne procese postaje jedan od osnovnih mehanizama odgovornosti, s obzirom da očekuje od poslovnih subjekata angažiranje dionika u utvrđivanje, razumijevanje i rješavanje problema održivosti te izvještavanje o odlukama, poduzetim akcijama i ostvarenim učincima. Uključenost dionika, odnosno razvoj odnosa s dionicima, elementi procesa uključivanja dionika, kao i pristupi uključivanja dionika u proces pripreme informacija o održivosti predmet su ovoga rada. Temeljni je cilj rada, kroz pregled dosadašnjih spoznaja o razvoju, koristima i povezanosti izvještavanja o održivosti i uključenosti dionika te kroz analizu procesa uključivanja dionika, ukazati na potrebu primjene sustavnog pristupa uključivanja dionika te potaknuti raspravu i daljnja istraživanja značaja uključivanja dionika u proces izvještavanja o održivosti.
Čimbenici izvještavanja o okolišu Krivačić, Dubravka; Janković, Sandra
Ekonomski pregled,
01/2020, Volume:
71, Issue:
4
Journal Article, Magazine Article, Web Resource
Open access
Izvještavanjem o okolišu poslovni sustavi informiranju dionike o svojoj odgovornosti za okoliš, čime osiguravaju transparentnost poslovanja te stvaraju ugled odgovornih poslovnih partnera koji ...doprinose zaštiti okoliša i kvaliteti života u lokalnoj zajednici. Pretpostavka izvještavanja o okolišu je uspostava sustava zaštite okoliša te ustrojavanje računovodstva okoliša odnosno praćenja i mjerenja elemenata izvještaja o okolišu. Svrha ovog istraživanja je odrediti utjecaj određenih čimbenika na razinu, odnosno stupanj izvještavanja informacija o okolišu kod poslovnih sustava u Hrvatskoj. U skladu s prethodnim istraživanjima, odabrani su ključni čimbenici čiji se potencijalni utjecaj testira na razinu izvještavanja o okolišu kroz pet formiranih hipoteza, uz pomoć regresijskog modela. U hipotezama je kao zavisna varijabla definiran stupanj razvijenosti izvještavanja o okolišu, dok su kao nezavisne varijable, odnosno čimbenici utjecaja na zavisnu varijablu definirani: stupanj razvijenosti upravljanja okolišem, veličina, djelatnost i oblik vlasništva poslovnog sustava te posjedovanje međunarodno priznatog certifikata sustava upravljanja okolišem. Istraživanje je provedeno na uzorku od 164 poslovna sustava različitih djelatnosti. Rezultati istraživanja pokazuju da 45% poslovnih sustava objavljuje informacije o okolišu. Osim toga, potvrđeno je da je stupanj razvijenosti izvještavanja o okolišu pozitivno te statistički značajno povezan sa stupnjem razvijenosti upravljanja okolišem. S druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost veličine poslovnog sustava, djelatnosti, oblika vlasništva te posjedovanja certifikata sustava upravljanja okolišem.
Environmental responsibility, embedded into environmental management system, is an important element of business sustainability, while environmental accounting and environmental reporting are indispensable management instruments. Implementation of environmental management systems sets the basis for the development of environmental accounting and integrated environmental reporting, respectively the inclusion of environmental issues in finding the new methods of achieving environmental effectiveness, competitiveness and long-term business sustainability. Decision on reporting the environmental information is usually associated with the managerial attitudes and expectations. The purpose of this research is to determine the factors associated with the level of development of environmental reporting in Croatian companies. In accordance with the results from previous research, the key impact factors have been selected. For this purpose, five main hypotheses have been developed and tested using regression model. The level of environmental reporting has been taken as depended variable, and level of development of environmental management system, size, type of industry, form of ownership and environmental management system certification as independent variables. The research has been done on a sample of 164 companies from different types of industry. The result shows that 45% of the sample disclosed environmental information. Furthermore, it has been found that the level of environmental reporting is positively and significantly associated with the level of development of environmental management system. There is no statistically significant relationship between size, industry, ownership and environmental certification.
Iako poslovni subjekti zdravlje i sigurnost na radu poimaju važnom temom svoje društvene odgovornosti, kada su u pitanju financijska ulaganja u taj aspekt poslovanja, prevladava mišljenje kako takva ...ulaganja ne ostvaruju odgovarajuće financijske povrate. Navedeno dovodi do ignoriranja problematike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te do minimalnih ulaganja do mjere koja je propisana zakonom. Tek praćenjem troškova koji nastaju kao posljedica nezgoda na radu i s njima povezanih ozljeda, zastoja u poslovanju, sudskih troškova, kompenzacija, kazni i dr., poslovni subjekti uviđaju financijski interes za ulaganje u sprečavanje njihovog nastanka. Stoga treba razlikovati troškove koji nastaju kao posljedica nezgoda na radu i profesionalnih bolesti (korektivne troškove) od preventivnih troškova koji nastaju s ciljem ostvarivanja kako društvenih tako i financijskih koristi. Razmatranje navedenih skupina troškova definirano je kao predmet ovoga rada. Osnovni cilj rada je kroz analizu dosadašnjih istraživanja dati pregled problematike preventivnih i korektivnih troškova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te, u skladu s time, postaviti temelje za raspravu o financijskim koristima od ulaganja u taj aspekt poslovanja. U radu je također predočen poslovni model zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji osim različitih vrsta troškova u obzir uzima i konkretne koristi ulaganja. Osnovni zaključak istraživanja je da problematiku zaštite zdravlja i sigurnosti radnika treba promatrati kroz sve aspekte društveno odgovornog poslovanja pa tako i kroz financijski i računovodstveni kontekst. To konkretno podrazumijeva inkorporiranje troškova zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u okvir menadžerskog računovodstva poslovnog subjekta, čime se olakšava njihovo praćenje, analiza i interpretacija te ujedno osigurava pouzdana podrška menadžerima u odlučivanju o ulaganjima u zdravlje i sigurnost radnika.
Although many business entities perceive health and safety at work as an
important factor of their social responsibility, when it comes to financial investments in this aspect of business the prevailing opinion is that these investments do not offer adequate financial returns. This leads to ignoring the issues of health and safety at work and to minimal
investing prescribed by law. Only by monitoring the costs incurred as a
result of accidents at work and related injuries, business downtime, court costs, compensations, fines, etc., do business entities recognize the financial interest in investing in the prevention of their occurrence. A distinction should be made between costs incurred as a result of accidents at work and occupational diseases (i.e. corrective costs), and preventive costs incurred in order to achieve both social and financial benefits. These two cost groups are the subject of this paper. The main goal of this paper is to provide an overview of the preventive and corrective costs of health and safety at work and, consequently, to set foundation for a discussion on the financial benefits from investment in that aspect of business. The paper also presents a business model for the protection of workers’ health and safety at work, which, in addition to listing various types of costs, also takes into account the benefits of such investments. The chief conclusion of the research is that all aspects of the protection of health and safety of workers, including the financial and accounting, should be addressed in socially responsible businesses. This specifically means incorporating occupational health and safety costs into the business entity’s financial plans, which will facilitate their monitoring, analysis and interpretation, and also provide reliable support to managers in deciding on investments in health and safety of workers.
Purpose – Competitive environment and numerous stakeholders’ pressures are forcing hotels to comply their operations with the principles of sustainable development, especially in the field of ...environmental responsibility. Therefore, more and more of them incorporate environmental objectives in their business policies and strategies. The fulfilment of the environmental objectives requires the hotel to develop and implement environmentally sustainable business practices, as well as to implement reliable tools to assess environmental impact, of which environmental accounting and reporting are particularly emphasized. The purpose of this paper is to determine the development of hotel environmental accounting practices, based on previous research and literature review. Approach – This paper provides an overview of current research in the field of hotel environmental accounting and reporting, based on established knowledge about hotel environmental responsibility. The research has been done according to the review of articles in academic journals. Conclusions about the requirements for achieving hotel long-term sustainability have been drawn. Findings – Previous studies have shown that environmental accounting and reporting practice in hotel business is weaker when compared to other activities, and that most hotels still insufficiently use the abovementioned instruments of environmental management to reduce their environmental footprint and to improve their relationship with stakeholders. The paper draws conclusions about possible perspectives that environmental accounting has in ensuring hotel sustainability. Originality – The study provides insights into the problem of environmental responsibility of hotels, from the standpoint of environmental accounting and reporting, as tools for assessing hotel impact on the environment and for improving its environmentally sustainable business practice. The ideas for improving hotel environmental efficiency are shaped based on previous findings.
Although COVID-19 pandemic has caused significant disruptions and limitations in the operations of business entities, it is debated that it could be a unique opportunity to intensify the development ...of long-term sustainable business practices. According to previous research on the response of business entities to the pandemic, it has been determined that they have given priority to social responsibility over achieving short-term profitability. Also, the focus was not shifted from the environmental dimension of sustainability, moreover, the continuity of their response to environmental issues proved to be an interesting indicator of the ability to adopt to different challenges. The need to further standardize non-financial reporting is also discussed. The proposal of the new EU Directive on corporate sustainability reporting expands the number of non-financial reporting entities, requires more detailed reporting, introduces the obligation of independent verification of published information, as well as digital access to information through a European Single Access Point. Accordingly, the aim of this paper is to provide an overview of the current knowledge on the impact of the pandemic on sustainability reporting and to highlight the challenges that business entities face in the current environment. Also, the aim is to explore sustainability reports of business entities in Croatia and to determine which indicators of environmental and social responsibility are mostly published, with reference to disclosures during the pandemic.
Nefinancijsko izvještavanje postalo je obvezom određenih velikih poduzeća i grupa na području Europske unije donošenjem Direktive o nefinancijskom izvještavanju 2014/95/EU, koja je stupila na snagu ...početkom 2017. godine. Nefinancijsko izvještavanje, za razliku od financijskog, nije strogo uređeno već je preporuka da ga se uskladi s odabranim međunarodnim smjernicama ili standardima. Nefinancijsko izvještavanje proces je pripremanja i objavljivanja nefinancijskih informacija o učinkovitosti poduzeća u aspektu okoliša i društvene odgovornosti. Iako polazi od mjerenja fizičkih pokazatelja učinkovitosti poduzeća u navedenim područjima, ono uključuje i njihovu financijsku kvantifikaciju kroz mjerenje, primjerice, troškova okoliša, ulaganja u programe obuke i usavršavanja radnika i dr. Zbog toga korporativni računovodstveni sustavi imaju značajnu ulogu u ustrojavanju, funkcioniranju i unaprjeđivanju nefinancijskog izvještavanja. Za njih je nefinancijsko izvještavanje izazov i to ponajprije zbog različitosti u menadžerskim stavovima o korisnosti provođenja takve poslovne prakse. Stoga ovaj rad daje doprinos dosadašnjim istraživanjima utvrđivanjem menadžerskih stavova o koristima prakse nefinancijskog izvještavanja.
Movement of companies towards sustainable development resulted in increased demand from their stakeholders to disclose sustainability reports. Sustainability reports are considered as an evidence of ...responsible business practice that provides the necessary non-financial information to external and internal stakeholders. Sustainability reports enable companies to consider their efficiency in addressing the sustainability issues, and at the same time easier to assess the opportunities, but also the challenges they face. In their preparation is advisable to use reporting criteria established by independent international organizations and initiatives, ensuring the quantity but also the quality of reported information. The purpose of this paper is to determine the level of sustainability reporting quality of companies in Croatia, which will allow drawing conclusions about the usefulness of the sustainability information to stakeholders. The paper will at the same time provide space for further research of importance of non-financial reporting standardization.
Odgovornost za okoliš, ugrađena u sustav upravljanja okolišem, važan je element konkurentske prednosti poslovnog subjekta, a računovodstvo okoliša i izvještavanje o okolišu neizostavni instrumenti ...upravljanja poslovnim procesima. Međunarodni okviri izvještavanja o okolišu, zakonodavstvo, ali i zahtjevi dionika nameću potrebu promišljanja o kvantiteti i kvaliteti informacija koje poslovni subjekti trebaju izvještavati. Uspostava sustava upravljanja okolišem postavlja temelje za razvoj računovodstva okoliša i integriranog sustava izvještavanja o okolišu, odnosno za uključivanje pitanja odgovornosti za okoliš u pronalaženje novih metoda postizanja okolišne učinkovitosti, konkurentnosti i dugoročne poslovne održivosti. Odluku o izvještavanju informacija o okolišu dovodi se u vezu s menadžerskim stavovima i očekivanjima. Menadžerske inicijative, vrijednosti koje poslovni subjekti promiču i aktivnosti koje obavljaju pokretači su procesa izvještavanja. Izvještavanje o okolišu odgovorna je poslovna praksa i instrument kontinuiranog unapređenja poslovnih procesa kojemu je cilj postizanje veće okolišne učinkovitosti i konkurentnosti te održivosti poslovnog subjekta. Nedostatak dosadašnjih istraživanja o koristima izvještavanja o okolišu i računovodstva okoliša te značenju izvještavanja o okolišu za učinkovito upravljanje okolišem, odnosno osiguranje okolišne konkurentnosti i održivosti poslovnog subjekta, povod je za provođenje ovog istraživanja. Dodatni povod postojanje je razlike u praksi izvještavanja o okolišu kod poslovnih subjekata različitih obilježja i iz različitog poslovnog okruženja, kao i činjenica da u Hrvatskoj i većini zemalja Regije takvih istraživanja nedostaje. Predmet istraživanja obuhvaća utvrđivanje čimbenika koji su povezani s razvojem izvještavanja o okolišu te njegovim integriranim djelovanjem kroz sustav upravljanja okolišem na unapređenje korporativne društvene odgovornosti u segmentu odgovornosti prema okolišu te posljedično na osiguranje poslovne održivosti. Temeljni cilj istraživanja je utvrditi značaj izvještavanja o okolišu kao suvremenog instrumenta upravljanja okolišem za unaprjeđenje okolišne konkurentnosti i poslovne održivosti. U istraživanju se polazi od pretpostavke da su poslovni subjekti koji integriraju odlučivanje o okolišu u uobičajeni poslovni kontekst sposobniji udovoljiti suvremenim tržišnim zahtjevima vezanim uz pitanja okoliša. U tome im može pomoći izvještavanje o okolišu instrument upravljanja okolišem koji nadograđuje i unaprjeđuje postojeće sustave upravljanja okolišem tako što osigurava informacije potrebne za kvalitetnije odlučivanje i upravljanje okolišem, a što posljedično djeluje na unapređenje okolišne učinkovitosti i konkurentnosti, odnosno optimizaciju upotrebe resursa, smanjenje troškova i otvaranje novih prilika za ostvarivanje profita. Istraživanje je stoga usmjereno utvrđivanju obilježja poslovnih subjekata koji prakticiraju izvještavanje o okolišu te povoda i razloga razvoja i implementacije takve poslovne prakse, a s ciljem pronalaženja odgovora na pitanje zašto i kako izvještavati o okolišu. Istraživani su čimbenici koje bi se moglo dovesti u vezu s izvještavanjem o okolišu, a također i svijest menadžera o potencijalnim koristima koje izvještavanje poslovnom subjektu može priskrbiti. Uzorak istraživanja obuhvatio je poslovne subjekte u Hrvatskoj. Kako bi se osigurala vjerojatnost njihovog izbora u uzorak provedena je stratifikacija uzorka. Reprezentativnost uzorka osigurana je na razini pouzdanosti od 95% i intervalu pouzdanosti od 10%. S obzirom na metodologiju koja je korištena u analizi prikupljenih podataka vodilo se računa o dostatnoj veličini uzorka za provođenje pojedinih statističkih testova te omjeru broja ispitanika i broja istraživačkih varijabli. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 31. kolovoza do 21. studenog 2015. godine.Osviještenost i opredijeljenost menadžera, vezano uz aspekte zaštite okoliša, polazna su osnova za iniciranje konkretnih i međusobno usklađenih promjena koje podrazumijevaju uspostavu sustava upravljanja okolišem, ali i sastavljanje i objavljivanje izvještaja o okolišu. U radu je stoga testirana hipoteza o povezanosti stupnja razvijenosti izvještavanja o okolišu i stupnja razvijenosti upravljanja okolišem (H 1.1). Temeljem prikupljenih informacija o odrednicama prakse upravljanja okolišem zastupljenim kod poslovnih subjekata utvrđen je stupanj razvijenosti upravljanja okolišem. Mjerenjem stupnja razvijenosti izvještavanja o okolišu došlo se do spoznaje o pokazateljima razvijenosti računovodstva okoliša, odnosno o informacijama o troškovima okoliša, učestalosti i formi izvještaja o okolišu te njihovoj sukladnosti s izvještajnim okvirima, kao i o uključenosti dionika u njihovo sastavljanje. Hipoteza je putem formiranog regresijskog modela potvrđena, što znači da je stupanj razvijenosti izvještavanja o okolišu pozitivno i statistički značajno povezan sa stupnjem razvijenosti upravljanja okolišem. Testirana je i povezanost stupnja razvijenosti izvještavanja o okolišu i varijabli koje proizlaze iz temeljnih obilježja poduzeća: veličine (H 1.2), djelatnosti (H1.3), vlasničke strukture (H 1.4) te posjedovanja međunarodno priznatog certifikata sustava upravljanja okolišem (H 1.5). Rezultat regresijskog modela nije pokazao statistički značajnu povezanost navedenih varijabli sa stupnjem razvijenosti izvještavanja o okolišu, iako je tome najbliža bila hipoteza 1.5. Utvrđeno je da veličina poduzeća, djelatnost, kao niti oblik vlasništva poslovnog subjekta nemaju statistički značajan utjecaj na stupanj razvijenosti izvještavanja o okolišu. Na razini značajnosti od 5% utvrđeno je također da posjedovanje iako bi hipoteza bila potvrđena na razini značajnosti od 10%. S obzirom na pretpostavku da će poduzeća čiji menadžeri u većoj mjeri razmatraju zahtjeve dionika ostvarivati višu razinu razvijenosti izvještavanja o okolišu, kao dodatna varijabla definirana je menadžerska percepcija važnosti dionika, utjecaj koje je također testiran na stupanj razvijenosti izvještavanja o okolišu (H 1.6). Rezultat testiranja hipoteze pokazao je da percepcija menadžera o važnosti dionika nema utjecaj na stupanj izvještavanja o okolišu, zbog čega ona nije potvrđena. S obzirom da je u istraživanju utvrđeno da relativno veliki udjel ispitanika (49%) objavljivanje informacija o okolišu ne smatra nužnim za poboljšanje komunikacije s dionicima ili o tome nemaju stava, rezultat testiranja H 1.6 upućuje i na zaključak o nerazvijenosti svijesti o potrebi i korisnosti uključivanja dionika u poslovne procese. To može biti preprekom ostvarivanju konkurentnosti i dugoročne održivosti poslovnog subjekta.
Druga istraživačka hipoteza (H 2) posvećena je utvrđivanju efekata razvijenosti izvještavanja o okolišu i sustava upravljanja okolišem na okolišnu konkurentnost poduzeća. S obzirom da je integracija izvještavanja o okolišu u sustav upravljanja okolišem moguća zbog sukladnosti ciljeva izvještavanja o okolišu i upravljanja okolišem, testirana je pretpostavka da ona doprinosi kontinuiranom unaprjeđenju okolišne konkurentnosti poduzeća, optimiziranju njegovih troškova te osiguranju vjerodostojnih informacija različitim dionicima. Kao dokaz razine integriranosti računovodstva okoliša i upravljanja okolišem uzete su kvantiteta i kvaliteta izvještavanja o okolišu. Kvantitetu i kvalitetu izvještavanja o okolišu mjerilo se indeksom izvještavanja temeljenom na broju pokazatelja o okolišu koje poslovni subjekt mjeri, a koji je formiran na temelju Smjernica za izvještavanje o održivosti Globalne inicijative za izvještavanje. Kako bi se zadovoljio kriterij kvalitete izvještavanja, pokazateljima su dodijeljeni težinski faktori sukladni modelu kojeg je objavila kompanija Thomson Reuters (2013.). Drugi korak u testiranju hipoteze bilo je utvrđivanje mjerila okolišne konkurentnosti.Okolišnu konkurentnost odlučeno je mjeriti pomoću pokazatelja iz modela kojeg su predložili Wagner i Schaltegger (2004.), koji su okolišnu konkurentnost definirali kao dio sveukupne konkurentnosti poslovnog subjekta i njegove ekonomske učinkovitosti. Nakon provedene faktorske analize odgovora ispitanika njezini rezultati primijenjeni su u modelu linearne regresije. Rezultat linearne regresije potvrdio je da integriranost izvještavanja o okolišu i sustava upravljanja okolišem ima statistički značajan utjecaj na okolišnu konkurentnost, što je dokazalo da se okolišnu konkurentnost treba promatrati kroz prizmu kvalitete izvještavanja o okolišu i njegovog uporišta u implementiranom sustavu upravljanja okolišem. Implementirani sustavi upravljanja okolišem menadžerski su instrumenti kontinuiranog unaprjeđenja poslovnih IV procesa u aspektu okoliša. Integrirani s drugim menadžerskim sustavima važan su izvor informacija kako internim tako i eksternim dionicima. Izvještavanje o okolišu zahtijeva funkcionalan sustav prikupljanja, evidentiranja i dijeljenja podataka putem baza i komunikacijskih kanala zainteresiranim korisnicima. Bez konkretne podatkovne podloge ne može poštivati načela kvalitete izvještavanja niti ispuniti zahtjeve korisnika, što posljedično dovodi u pitanje njegovu svrhu i ostvarivanje koristi za izvještajni subjekt. Objavljivanjem informacija o okolišu poslovni subjekti nastoje poboljšati svoj ugled. Jedan od načina je objavljivanje točnih i pouzdanih informacija o okolišu, jamstvo kojih se ostvaruje provođenjem revizije izvještaja o okolišu od strane neovisnih eksternih revizora. S obzirom da kod analiziranih poslovnih subjekata ne prevladava praksa sveobuhvatnog izvještavanja o okolišu, oni reviziju izvještaja o okolišu mogu koristiti kao sredstvo unapređenja ugleda tek u naprednijoj fazi razvoja i integracije vlastitih sustava upravljanja okolišem i računovodstva okoliša. Prvo trebaju uspostaviti sustav mjerenja, prikupljanja i analiziranja podataka, a potom otkriti ključne dionike te sastaviti njima korisne informacije o okolišu. Sukladno takvom stajalištu definirana je hipoteza 3. Njezinim tes
In modern socitety the goal of every high educatin institution is creating human capital as a basis for a efficient economy and economy of good quality, where high professional education play a key ...role. Today, a certain level of formal education and professional knowledge are implying high professional education as necessary for participation on the labour market. Because of that strategic planning and decision making are necessary for every high professional education institution. The key for insure the quality of education service and reaching and maintaining competitiveness on the market are their awareness of the importance of application principles and strategies of modern management. High professional education institutions have to strengthening their core competences and creating reserve plans for the future if they want to achieve success in the industry of education in long terms. PUBLICATION ABSTRACT
PDF
