ODREDNICE SAGORIJEVANJA U RODITELJSTVU Macuka, Ivana; Šimunić, Ana; Šimac, Danijela
Društvena istraživanja,
01/2024, Volume:
33, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Sagorijevanje u roditeljstvu jest sindrom koji karakterizira iscrpljenost u roditeljstvu, a javlja se kao posljedica trajne izloženosti kroničnom roditeljskom stresu. Ovaj sindrom očituje se u ...emocionalnom distanciranju roditelja od djece uz gubitak zadovoljstva i ispunjenja roditeljskom ulogom, uz sumnju u sposobnost da se bude dobar roditelj. Osnovni je cilj ovog rada bio ispitati zaseban doprinos sociodemografskih varijabli (spol i dob roditelja, obrazovanje, radni status i materijalni status obitelji), osobnih značajki roditelja (emocionalna (ne)stabilnost i perfekcionizam u roditeljstvu), dimenzija roditeljskoga ponašanja (roditeljska podrška, popustljivost i restriktivna kontrola) i osobnih značajki ciljanoga djeteta (spol, dob, snage i poteškoće djeteta) objašnjenju sagorijevanja u roditeljstvu. U istraživanju je sudjelovalo 490 roditelja (90 % majki) prosječne dobi od 40 godina (M = 40,04; SD = 5,63). Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da su najznačajniji prediktori sagorijevanja u roditeljstvu osobine roditelja (izraženija emocionalna nestabilnost i perfekcionističke brige), roditeljsko ponašanje (niska roditeljska podrška) te značajke djeteta (mlaða dob djeteta, izraženije internalizirane i eksternalizirane poteškoće djeteta). Emocionalna (ne)stabilnost roditelja jest meðu osobnim varijablama roditelja najvažniji prediktor sagorijevanja roditelja u roditeljskoj ulozi.
Posljednjih dvadesetak godina, kao posljedica događanja u novijoj hrvatskoj povijesti, raste interes i broj istraživanja o posljedicama izloženosti ratnim iskustvima. Dosadašnja istraživanja su više ...bila usmjerena na posttraumatski stresni poremećaj kao odgovor na proživljeno ratno iskustvo i traumu. No, osim nesumnjivih negativnih posljedica proživljenog traumatskog iskustva, postoji mogućnost i pojave posttraumatskog rasta kao zasebnog aspekta ljudskog funkcioniranja nastalog nakon proživljene traume. Posttraumatski rast općenito uključuje promjene u osobnoj snazi, odnosima s drugima i životnoj filozofiji. Neke karakteristike ličnosti i socijalni faktori mogu djelovati kao protektivni faktori nakon objektivnih traumatskih okolnosti, tj. izloženosti ratnom iskustvu i doprinijeti doživljavanju i osobnog rasta. Stoga je cilj ovog istraživanja bio provjeriti prediktivnu ulogu nekih osobnih (emocionalna regulacija i kontrola, religioznost) i okolinskih (socijalna podrška) čimbenika u objašnjenju posttraumatskog rasta kod branitelja Domovinskog rata, te ispitati razlike u razini posttraumatskog rasta (PTR) kod sudionika s i bez dijagnoze posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). U ovom istraživanju sudjelovalo je 204 branitelja Domovinskog rata u dobi od 40 do 77 godina. Dobiveni rezultati ukazuju da, iako se radi o relativno niskoj povezanosti, veći posttraumatski rast iskazuju branitelji koji lošije reguliraju vlastite negativne emocije, koji su religiozniji te imaju više socijalne podrške bližnjih osoba. Pri tome je najznačajnija varijabla u predikciji posttraumatskog rasta religioznost. Analiza razlika u razini posttraumatskog rasta kod branitelja s i bez dijagnoze PTSP-a, kao i onih iznad i ispod graničnog rezultata na upitničkoj mjeri PTSP-a, ukazuje na viši posttraumatski rast kod branitelja koji navode da imaju PTSP.
Given the major emphasis on the importance of high academic achievement in our society, it is necessary to examine how children perceive parental expectations related to academic success and how that ...reflects on their academic achievement. More precisely, the aim of this study was to examine unique contributions of sociodemographic characteristics (gender, age and parent's education), personal characteristics (adaptive and non-adaptive perfectionism), psychological adaptation (test anxiety and somatization), and certain aspects of parental academic involvement (monitoring, helping with homework, parent-child communication, and academic expectations) in explaining academic success of younger adolescents. To examine the perception of the aspects of parental academic involvement, this study contains validation of Perceived Parental Academic Involvement Questionnaire (Carranza, You, Chhuoni, & Hudley, 2009). The sample consisted of 273 young adolescents from the fifth to the eighth grade of an elementary school in Split. Confirmatory factor analysis confirmed original four-factor structure of Perceived Parental Academic Involvement Questionnaire. The results obtained a positive relationship between parental academic involvement and academic achievement of adolescents. More precisely, adolescents who perceive higher academic expectations of their parents have higher levels of academic success. By using hierarchical regression analysis, the results obtained a significant contribution of gender, nonadaptive perfectionism and parental academic expectations in explaining the academic success of adolescents. In addition, the most significant predictor of adolescent's academic success was parental academic expectations.
Roditeljstvo je vrlo odgovorna i zahtjevna životna uloga koja se odvija u kontekstu mnogih društvenih promjena. Dinamika suvremene obitelji, očekivanja i težnje roditelja, promjene u shva- ćanjima ...prirode djece i roditeljskog autoriteta, ubrzan tehnološki razvoj i dostupnost raznih informacija o pozitivnom roditeljstvu samo su neki od čimbenika koji mogu oblikovati subjektivan do- življaj roditeljske uloge. U Hrvatskoj su vrlo rijetka istraživanja u kojima su u fokusu roditelji, a osobito kvalitativna istraživanja koja su usmjerena na subjektivna iskustva i brige roditelja djece različite dobi. U ovom će se radu prikazati rezultati kvalitativnog istraživanja koje je imalo za cilj istražiti osobna iskustva i izazove roditelja djece različite dobi, roditelja djece u ranom i kasnom djetinjstvu, adolescenciji i već "odrasle" djece. Kvalitativno istraživanje provedeno je u hrvatskim regijama te je sudjelovalo 103 roditelja (90 majki i 13 očeva) u 16 fokus-grupa. U prikazu rezultata detaljno će se razmotriti istraživačke teme, uz kategorizaciju osobnih iskustava i izazova roditelja djece različite dobi.
Adolescencija predstavlja razdoblje povećanog rizika za pojavu emocionalnih i ponašajnih problema zbog intenzivnih promjena u nizu aspekata tjelesnog i psihosocijalnog funkcioniranja. Kao polazište ...istraživanja prikazanog u ovom radu korišten je Achenbachov multivarijatni statistički pristup kojim se istražuje zastupljenost različitih problema u adolescentnoj dobi. Specifičan cilj rada je bio ispitati zastupljenost različitih sindroma kod mlađih adolescenata: anksioznosti/depresivnosti, povlačenja, tjelesnih poteškoća, agresivnosti, kršenja pravila, socijalnih problema, problema mišljenja i pažnje kao i zastupljenost zasebnih skupina internaliziranih i eksternaliziranih problema. Razmatrale su se i rodne razlike u zastupljenosti pojedinih problema te odnosi između internaliziranih i eksternaliziranih problema. Ujedno su dobiveni rezultati uspoređeni s normama postavljenim na uzorku djece i mladih u Republici Hrvatskoj u istraživanju Rudan i sur. (2005.).
U istraživanju je sudjelovalo 937 učenika sedmih i osmih razreda osnovnih škola grada Zadra (476 adolescentica i 461 adolescenata) prosječne dobi 13 godina. Zastupljenost različitih problema ispitana je Skalom samoprocjene ponašanja mladih (YSR − Youth Self-Report, Achenbach i Rescorla, 2001.). Dobiveni rezultati na cijelom uzorku ukazuju da adolescenti iskazuju nešto više procjene zastupljenosti skupine internaliziranih problema nego skupine eksternaliziranih problema. Analizom rodnih razlika dobiveni rezultati ukazuju da su procjene zastupljenosti skupine internaliziranih problema više kod adolescentica u odnosu na adolescente. Dobiveni rezultati ukazuju na razlike u zastupljenosti simptoma anksioznosti/depresivnosti i tjelesnih poteškoća (koje su više zastupljene kod adolescentica) te kršenja pravila − delinkvencije (koje je više zastupljeno kod adolescenata). Nadalje, utvrđeni su značajni pozitivni odnosi između internaliziranih i eksternaliziranih problema. Na osnovi usporedbe s postavljenim normama u prijašnjim istraživanjima sa adolescentima (Rudan i sur., 2005.), ovo istraživanje ukazuje na blago više procjene zastupljenosti različitih problema kod adolescenata.
Purpose Stressful and demanding clinical situations may contribute to job dissatisfaction and may even contribute to an intention to leave the job among palliative care (PC) clinicians. Personal and ...organizational factors may influence the occupational well-being of PC clinicians as well. This study aimed to determine the predictive contribution of personal (communication skills, resilience, religiosity) and organizational (coworkers’ social support, job control) factors in the explanation of PC clinicians job (dis)satisfaction and their intention to leave their job. Methods The study was conducted on a convenience sample of 122 PC clinicians of different disciplines (nurses/technicians, physicians, psychologists, spiritual counsellors/priests, social workers, physical therapists, etc). The sample mainly consisted of nurses (57%). Hierarchical and logistic regression analyses of the results obtained were applied. Results This study indicates that 53% of PC clinicians are satisfied with their daily job and 76% do not intend to leave the job. The results showed no differences in job satisfaction and intention to leave between nurses/technicians and other PC clinicians. A significant negative correlation was found between job satisfaction and intention to leave the job. Communication skills, religiosity and coworkers’ social support, showed as significant predictors of job satisfaction. PC clinicians’ perception of their own difficulties in communicating bad news contributed significantly to job satisfaction and intention to leave the job in palliative care. Conclusion This study suggests that job satisfaction in a palliative care setting is determined by a larger number of personal and organizational factors than the intention to leave the job. Communication skills showed indispensable for providing quality care for dying patients. Skills in communicating bad news to dying patients and their families have emerged as particularly important for PC clinicians’ occupational well-being.
Roditeljska je uloga jedna od najzahtjevnijih životnih uloga koja istovremeno može biti vrlo ispunjavajuća, ali i vrlo zahtjevna i stresna. U posljednje se vrijeme bilježi velik interes za ...proučavanje sagorijevanja u roditeljstvu koje karakterizira silna iscrpljenost povezana s roditeljskom ulogom, emocionalno udaljavanje od djece i osjećaj neučinkovitosti u roditeljskoj ulozi te sumnja u sposobnost da se bude dobar roditelj. U ovome su radu prikazane validacija i metrijske karakteristike hrvatskoga prijevoda Upitnika sagorijevanja u roditeljstvu (engl. Parental Burnout Assessment, PBA) autorice I. Roskam i suradnica (2018) koji sadrži četiri supskale (iscrpljenost u roditeljskoj ulozi, suprotnost s prethodnim doživljajem sebe kao roditelja, zasićenost roditeljskom ulogom te emocionalno udaljavanje od djece). Hrvatska verzija Upitnika sagorijevanja u roditeljstvu pokazala je zadovoljavajuće metrijske karakteristike utvrđene na uzorku od 1025 roditelja (90 % majki) prosječne dobi 40 godina. Rezultati konfirmatorne faktorske analize potvrdili su pretpostavljenu teorijsku četverofaktorsku strukturu upitnika, a ujedno se faktori grupiraju u jedan faktor višega reda sagorijevanja u roditeljskoj ulozi. U prilog valjanosti upitnika govore i značajne očekivane korelacije između roditeljskih samoprocjena sagorijevanja u roditeljstvu i sklonosti perfekcionizmu u roditeljstvu te zanemarivanju djece i nasilju prema njima. Unutarnja konzistencija za ukupnu mjeru sagorijevanja u roditeljstvu iznosi visokih .98, a za supskale od .87 do .96.
The parenting role is one of the most demanding life roles that can be very fulfilling, but also very demanding and stressful at the same time. Recently, there has been significant interest in studying burnout in parenting, which is characterized by extreme exhaustion associated with parenting, emotional distancing from children, feelings of inefficiency in parenting, and doubts about the ability to be a good parent. This paper presents the validation and metric characteristics of the Parental Burnout Assessment (PBA) by Roskam et al. (2018) (exhaustion in one's parental role, contrast with previous parental self, feelings of being fed up with one's parental role and emotional distancing from one's children). The Croatian version of the PBA showed satisfactory metric characteristics determined on a sample of 1,025 parents (90% of mothers) with an average age of 40 years. The results of the confirmatory factor analysis confirmed the assumed theoretical four-factor structure of the questionnaires, along with the factors being grouped into one superior factor of burnout in the parental role. Significant expected correlations between parental self-assessments of burnout in parenting and the propensity for perfectionism in parenting and neglect and violence towards children also support the validity of the questionnaire. The internal consistency reliability coefficient for the total measure of burnout in parenthood is high (.98), and it is also high for subscales (from .87 to .96).
Roditeljska je uloga jedna od najzahtjevnijih životnih uloga koja istovremeno može biti vrlo ispunjavajuća, ali i vrlo zahtjevna i stresna. U posljednje se vrijeme bilježi velik interes za ...proučavanje sagorijevanja u roditeljstvu koje karakterizira silna iscrpljenost povezana s roditeljskom ulogom, emocionalno udaljavanje od djece i osjećaj neučinkovitosti u roditeljskoj ulozi te sumnja u sposobnost da se bude dobar roditelj. U ovome su radu prikazane validacija i metrijske karakteristike hrvatskoga prijevoda Upitnika sagorijevanja u roditeljstvu (engl. Parental Burnout Assessment, PBA) autorice I. Roskam i suradnica (2018) koji sadrži četiri supskale (iscrpljenost u roditeljskoj ulozi, suprotnost s prethodnim doživljajem sebe kao roditelja, zasićenost roditeljskom ulogom te emocionalno udaljavanje od djece). Hrvatska verzija Upitnika sagorijevanja u roditeljstvu pokazala je zadovoljavajuće metrijske karakteristike utvrđene na uzorku od 1025 roditelja (90 % majki) prosječne dobi 40 godina. Rezultati konfirmatorne faktorske analize potvrdili su pretpostavljenu teorijsku četverofaktorsku strukturu upitnika, a ujedno se faktori grupiraju u jedan faktor višega reda sagorijevanja u roditeljskoj ulozi. U prilog valjanosti upitnika govore i značajne očekivane korelacije između roditeljskih samoprocjena sagorijevanja u roditeljstvu i sklonosti perfekcionizmu u roditeljstvu te zanemarivanju djece i nasilju prema njima. Unutarnja konzistencija za ukupnu mjeru sagorijevanja u roditeljstvu iznosi visokih .98, a za supskale od .87 do .96.
Despite the physical and psychological benefits of exercise, recent evidence has been gathered on the downsides of this healthy habit in the form of exercise dependence. Exercise dependence is an ...uncontrolled urge for exercising and satisfying that urge becomes the ultimate goal in everyday life and, consequently leads to the loss of beneficial effects of exercise. This study contains validation of the Exercise Dependence Scale (Hausenblas & Symon Downs, 2002b) used for the first time on a Croatian sample for measuring exercise dependence symptoms. In an online conducted research 281 women participated, mean age of 22 years (SD = 2.70). The
aim of this study was to examine the contribution of perfectionism and disordered eating in explaining exercise dependence symptoms. The conducted analyses identified personal standards, doubt about actions, and dieting as significant individual predictors for exercise dependence. More precisely, participants with higher personal standards, more doubts about their actions, and those who often engage in dieting tend to experience more exercise dependence symptoms. Perfectionism dimensions and disordered eating aspects explained 23% of the exercise dependence variance.
Doživljaj smisla života predstavlja stupanj u kojem ljudi razumiju i vide značenje u svom životu. S obzirom da predstavlja doživljaj procjene svrhovitosti svog postojanja i utječe na postavljanje ...ciljeva u vlastitu životu, nedvojbeno ima učinke na psihološku dobrobit pojedinca. Istraživanja u ovom području upućuju na značajnu ulogu različitih čimbenika u doživljaju smisla života. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati ulogu nekih demografskih karakteristika (spola, dobi i obrazovanja), religioznosti (religijskih vjerovanja, obredne religioznosti i posljedice religioznosti na socijalno ponašanje) i stavova prema smrti (straha od smrti, izbjegavanja smrti, prihvaćanje smrti, prihvaćanje smrti bijegom, neutralnog prihvaćanja smrti) u objašnjenju doživljaja smisla života kod odraslih osoba. U istraživanju su sudjelovala 433 sudionika (143 muškarca i 290 žena) prosječne dobi 35 godina iz različitih dijelova Hrvatske. Od mjernih je instrumenata korištena Skala smisla života, Upitnik religioznosti i Upitnik stavova prema smrti i umiranju. Hijerarhijskom je regresijskom analizom utvrðeno da su strah od smrti i prihvaćanje smrti bijegom značajne samostalne odrednice doživljaja smisla životom. Dimenzije religioznosti nisu značajno samostalno pridonijele objašnjenju doživljaja smisla životom. Dobiveni rezultati upućuju na to da sudionici koji se manje boje smrti te koji smrt više vide kao nastavak života izvještavaju o većem doživljaju smisla života.
PDF
