Utjecaj krize na promjenu i obilježja osobne potrošnje u Republici Hrvatskoj predmet je brojnih istraživanja. Nastupanje krize sagledava se kao nepredviđen šok za potrošača i istražuje se u kojoj ...mjeri taj šok utječe na odluke vezane uz osobnu potrošnju i trošenje budućeg dohotka. No ostaje pitanje koliko dugo traje sjećanje na krizu i koliko vremena nakon završetka ili smanjenja intenziteta djelovanja krize, kriza i dalje utječe na odluke o potrošnji pojedinaca. U ovome radu anketnim istraživanjem 521 ispitanika istražuje se utječe li i dalje šok izazvan promjenama tečaja švicarskog franka na trenutačne kao i na odluke o potrošnji budućeg dohotka putem uzimanja kredita. Očekuju li pojedinci mogućnost ponovne pojave značajnih promjena tečaja i kamatne stope te donose li odluke o potrošnji budućeg dohotka u svjetlu tih očekivanja? Kako bi se ispitalo kako šok nastao promjenama tečaja švicarskog franka utječe na promjenu stava o kreditnom zaduživanju primijenjena je binarna logistička regresija. Rezultati pokazuju da je prirodni logaritam šanse da je na pojedinca šok imao utjecaja na stav o kreditnom zaduživanju pozitivno povezan s doživljajem šoka (p < 0,001) i negativno povezan s trenutačnom zaduženošću (p < 0,001).
E-government should enable a simple approach to online services, simple communication with public authorities and a reduction of time and costs of different transactions. Implementation and further ...development of e-government are trends in providing public services in many countries, but there is a big difference in the usage of such services among developed and underdeveloped countries. With the aim of bringing rational decisions about the development of e-government, maturity models are used as a tool for assessing, comparing and benchmarking development and success in the implementation of e-government. When it comes to e-government maturity models, special attention should be given to the complexity of e-government in sociological, technological and organizational issues. This complexity has led to the development of many e-government maturity models with different indicators and metrics. Literature review gives answers to the following research questions: Which indicators and metrics are used in some of the more commonly used and/or discussed e-government maturity models? Are those indicators and metrics applicable for Croatian e-government or is there a need for a special model? The aim of this paper is to highlight those indicators and metrics which are able to objectively measure certain values of e-government and to highlight those that are for now without an absolute measure. The result of this paper is a presentation and analysis of indicators and metrics in some of the most commonly used and/or discussed e-government maturity models. By synthesizing conclusions, this paper gives guidelines for the development of an e-government maturity model in Croatia.
Pitanje dezinvestiranja i izlaska poduzeća iz djelatnosti neovisno o uspješnosti njihova poslovanja od iznimne je važnosti za daljnje poslovanje poduzeća. Pažnju istraživača više zaokuplja kupčeva ...strana priče nego prodavateljeva s obzirom na to da akvizicija implicira rast koji se izjednačava s uspjehom, a prodaja se najčešće sagledava kao neuspjeh bez uočavanja mogućih pozitivnih posljedica za prodavatelja. Izlazak iz osnovne djelatnosti provedbom strategije repozicioniranja može donijeti značajnu stratešku promjenu za poduzeće te za poduzeće kao i za poduzetnika biti nastavak dotadašnjega uspješnog poslovanja. U ovome radu pomoću studije slučaja analiziraju se mogući uzroci i propituje opravdanost provedbe strategije repozicioniranja na tri odabrana hrvatska poduzeća (Adris Grupa d.d, Lura Grupa d.o.o i Jolly Jbs d.o.o) koja se u procesu spajanja i preuzimanja pojavljuju u ulozi prodavatelja i pri tome su napustili svoju osnovnu djelatnost uz pomoć koje su stekli visoku razinu prepoznatljivosti među kupcima i poslovni ugled među konkurencijom i suradnicima. Istraživanje daje uvid u rijetko analiziranu primjenu strategije repozicioniranja hrvatskih poduzeća i pridonosi boljem razumijevanju dezinvestiranja i utjecaju strategije repozicioniranja na uspješnost poduzeća.
Najveći dio prihoda proračuna Europske unije, oko 69 %, dolazi od uplata temeljenih na nacionalnom dohotku iskazanom pomoću bruto nacionalnog dohotka čime ovaj pokazatelj postaje jedan od najvažnijih ...makroekonomskih pokazatelja te je važno osigurati da se uz ostale važne ekonomske pokazatelje jednako mjeri u svim zemljama članicama. Velik izazov za nacionalne statističke institute je povezivanje međunarodnih i nacionalnih zahtjeva u isporuci podataka, a problem dalje komplicira činjenica da indikatori makrorazine namijenjeni provođenju politike Europske unije nužno ne pomažu donošenju odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Da bi se ispunio zahtjev usporedivosti podataka, Republika Hrvatska mora primjenjivati iste metodologije istraživanja koje primjenjuje Europski statistički sustav te je službena statistika Republike Hrvatske i prije pristupanja Europskoj uniji morala započeti prijeko potrebno usklađivanje s metodologijama Europskog statističkog sustava, a s njima i danas procjenjuje usklađenost te im se sustavno prilagođava. U ovome radu se pregledom literature i dostupnih statističkih izvještaja dolazi do zaključka da je za uspješno financiranje, a time i funkcioniranje Europske unije važno daljnje i kontinuirano usklađivanje bruto nacionalnog dohotka u nacionalnim makroekonomskim statistikama zemalja članica i Europskom statističkom sustavu.
Ostvarivanje zahtjeva iz Hrvatskog kvalifikacijskog okvira odrazumijeva analizu i usklađivanje sadržaja nastavnih kolegija radi stjecanja ključnih kompetencija koje su precizirane u HKO-u. U radu ...autorice razmatraju nastavne programe iz tri ekonomsko-teorijska kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru te njihovu ulogu u obrazovanju ekonomista usklađenom prema bolonjskom sustavu
obrazovanja. Uspoređuju se nastavni programi uvodnog kolegija "Ekonomija" s kolegijima "Mikroekonomija" i "Makroekonomija" koji se studiraju poslije uvodnog kolegija. Temeljna teza koju autorice dokazuju je sljedeća: Komparativna analiza spomenutih kolegija pokazuje da je moguće i potrebno usklađivanje njihovog sadržaja radi smanjivanja preklapanja i ostvarivanja očekivanih ishoda (rezultata) učenja kako su opisani u HKO. Autorice iznose
zapažanja i konkretne prijedloge usklađivanja spomenutih kolegija, te prikazuju konceptualni okvir koji povezuje ishode učenja sadržane u postojećim syllabusima promatrana tri kolegija na Odjelu za ekonomiju Sveučilišta u Zadru, s mogućim prilagodbama istih, utemeljenim na rezultatima ostvarenim u prvoj godini primjene programa kolegija usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim
okvirom. Očekuje se da je ovakvim pristupom izradi syllabusa kolegija moguće minimalizirati preklapanja i osigurati nadogradnju kroz različite razine ishoda učenja i odgovarajuće načine provjere stečenih kompetencija.
E-uprava trebala bi omogućiti jednostavan pristup online servisima javne uprave, jednostavnu komunikaciju s javnim vlastima te smanjiti vrijeme i troškove raznih transakcija s javnom upravom. ...Trendovi pri pružanju javnih usluga u brojnim državama su implementacija i daljnji razvoj e-uprave no postoji i velika razlika u upotrebi takvih usluga između razvijenih i nerazvijenih država. Kao alat za procjenu, usporedbu i benchmarking razvoja i uspjeha pri implementaciji e-uprave, a s ciljem donošenja racionalnih odluka o razvoju e-uprave, koriste se modeli zrelosti. U modelima zrelosti e-uprave posebna pažnja treba biti usmjerena na kompleksnost e-uprave u sociološkom, tehnološkom i organizacijskom smislu. Ta kompleksnost utjecala je na razvoj brojnih modela zrelosti e-uprave s raznim indikatorima i metrikama. Pregled literature daje odgovore na sljedeća istraživačka pitanja: Koji se indikatori i metrike koriste u najčešće korištenim i/ili diskutiranim modelima zrelosti e-uprave? Jesu li ti indikatori i metrike primjenjivi za e-upravu u Republici Hrvatskoj ili postoji potreba za posebnim modelom? Cilj ovog rada je istaknuti one indikatore i metrike kojima se mogu objektivno mjeriti određene vrijednosti e-uprave te istaknuti one koje zasad nemaju apsolutnu mjeru. Rezultat ovog rada su opisani i analizirani indikatori i metrike korišteni u nekim od najčešće korištenih i/ili diskutiranih modela zrelosti e-uprave. Sintetiziranjem zaključaka ovaj rad daje smjernice za razvoj modela zrelosti e-uprave u Republici Hrvatskoj.
PDF
