Kulturne institucije, kao što su muzeji, arhivi ili knjižnice, u okviru svojeg stručnog djelovanja i načina rada zadužene su za sakupljanje, čuvanje i prezentiranje artefakata čovjekova postojanja. ...Najčešće se radi o materijalnoj građi, dok se nematerijalnim aspektom uspijevaju baviti tek pojedine institucije, ovisno o stručnjacima koji tamo rade. Materijalna kao i nematerijalna baština nositelj je kulturnog identiteta određene zajednice. Njezini tragovi u današnjem modernom svijetu brzo se gube i padaju u zaborav. To posebno vrijedi za nematerijalnu kulturnu baštinu. Znanja, vještine, običaji, usmena predaja, sve to prenosi se iz generacije u generaciju. Zajednice i skupine koje su nositelji te kulture njezinim prenošenjem u svojem okruženju stvaraju simbiozu s povijesti i prirodom. To im daje osjećaj kulturno- -lokalnog identiteta i kontinuiteta pripadnosti. Uloga lokalne zajednice u očuvanju tih vrijednosti nemjerljiva je. To su uvidjeli i stanovnici Lovranštine te osnivaju Udrugu „Ognjišće“ kako bi sakupili, očuvali i prezentirali etnografsku građu svog kraja.
Tradicijska igra pljočkanje razvila se iz pučke pastirske igre (uglavnom su je igrala djeca i tako kratila vrijeme čuvajući stoku), a bila je poznata i raširena u cijeloj Istri. Osnova je igre da se ...plosnatim kamenom veličine dlana, pljočkom, s određene udaljenosti gađa manji kamen (veličine šake) zvan pljočkaš, bulin ili balin. Cilj je pljočku baciti što bliže bulinu i tako osvojiti bod, punat. Najčešće se igralo na 11 ili 13 punti, a iznimno na 15 ili 21. U radu se opisuje kako se ova igra, zahvaljujući pojedinim entuzijastima, s vremenom revitalizirala i održala živom. Osnivanjem pljočkarskih klubova pljočkanje se razvija u dvama smjerovima: sportsko-natjecateljskom i u očuvanju tradicijskog načina igre. Istarski pljočarski savez aktivno djeluje na unapređenju, ali i očuvanju ove igre. Stoga su, uz stručnu pomoć Etnografskog muzeja Istre / Museo etnografico dell’Istria, radili na izradi prijavnice za Ministarstvo kulture gdje se predlaže uvrštavanje igre pljočkanja na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Jedan se od načina popularizacije igre najčešće odvija u organiziranju turnira prilikom održavanja pučkih fešta povodom blagdana (npr. Bartulja u Žminju, Vidova u Gračišću, Petrova u Svetom Petru u Šumi i dr.). Sve veći interes za pljočkanjem pokazuju i mlađe generacije te i oni, kao i stariji, ovu igru smatraju dijelom svog kulturnog identiteta, stoga se organiziraju i demonstracije igre po školama i vrtićima. Na temelju primjera iz dostupnih izvora (literatura i dokumentacija klubova) i podataka dobivenih na terenskim istraživanjima, autorica analizira kontinuitet postojanja i ukorijenjenost ove igre u istarskoj tradiciji. Iznosi također stav i mišljenja aktivnih nositelja/sudionika prema inicijativi o zaštiti pljočkanja kao nematerijalnog kulturnog dobra.
Nužno je uspostaviti interakciju s drugim institucijama, s civilnim udrugama, folklornim društvima, odgojno-obrazovnim institucijama (koje nisu nužno samo škole) i sl. Ako njihovi članovi unutar ...programa koji im se nude prepoznaju muzej kao mjesto socijalizacije i kontakata ili kao platformu putem koje mogu izraziti svoju kreativnost, tada će oni kao zajednica naći svoje mjesto u Muzeju. Programi koji se održavaju u suradnji s lokalnom zajednicom tematski su prilagođeni različitim dobnim i interesnim skupinama.
Ovaj članak nastao je na temelju terenskih istraživanja dječjih igara i
godišnjih običaja (Božić i Uskrs) u Istri. Naglasak je stavljen na pojedinačne dječje igre na otvorenom, te darivanje djece u ...Božićno vrijeme.
Rad donosi sustavni prikaz dosadašnjeg djelovanja prekršajnih sudova
i policije u primjeni sankcija i preventivnih i represivnih mjera u
postupku sprječavanja nereda na sportskim natjecanjima i ...njihove uloge
u borbi protiv nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama
i natjecanjima, uz poseban osvrt na važnost primjene pravne regulative
te brojčane pokazatelje. Svrha je rada prijedlog jedinstvene primjene
zakona od sudova i tijela ovlaštenih za prekršajni progon te smanjenje
nasilničkog ponašanja na sportskim natjecanjima u Republici Hrvatskoj.
Prvo su analizirane sankcije i mjere propisane Zakonom o sprječavanju
nereda na športskim natjecanjima i Zakonima o izmjenama i
dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima,
s tabelarnim prikazom pravomoćno izrečenih sankcija i mjera u posljednjih
pet godina, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona o
izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na športskim
natjecanjima (31. ožujka 2011.) do sredine 2015. (u nastavku teksta:
analizirano razdoblje) na temelju podataka dobivenih od prvostupanjskih
sudova i podataka kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova
Republike Hrvatske (u nastavku teksta: MUP RH). Izvršena je i
analiza strukture izrečenih sankcija, zaštitnih i preventivnih mjera te
strukture počinitelja. Autori su posebnu brigu u tekstu posvetili prikazu
i analizi zaštitne mjere i preventivne mjere zabrane prisustvovanja
određenom športskom natjecanju ili zabrane prisustvovanja športskim
natjecanjima i odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske (u nastavku
teksta: Ustavni sud) u vezi s primjenom navedene preventivne mjere.
One su ključni instrument za ostvarivanje strategije isključenja počinitelja
nasilja i nereda sa sportskih natjecanja te smo u tom smislu upozorili
na određene nedosljednosti. Naglašavamo da treba preispitati
kaznena djela propisana ovim zakonom zbog problema koji se u praksi
pojavljuju u njihovu dokazivanju i procesuiranju.
The purpose of this paper is to systematically present misdemeanor court and police activities in the implementation of sanctions, and in conducting preventive and repressive measures in the ...prevention of incidents at sporting events and to assess their role in the fight against violence and misbehaviour at sporting events and competitions. Special emphasis is given to the importance of implementing legislation, and numerical indicators are presented. The aim is to have a unique implementation of the law by courts and by bodies responsible for the prosecution of misdemeanors, leading to a decrease in violent behaviour at sporting events in Croatia. This paper presents the prescription of preventive and repressive measures for tackling violence and misbehaviour at sporting events and competitions in the Republic of Croatia. Sanctions and measures prescribed by the Act on the Prevention of Violence at Sporting Events and the Act on Amendments to the Act on the Prevention of Violence at Sporting Events are analysed, and a table/chart is presented of legally imposed sanctions and measures in the last five years, i.e. since the entry into force of the Act on Amendments to the Prevention of Violence at Sporting Events (31 March 2011) until the middle of 2015, based on data obtained from first-instance courts and collected by the Ministry of the Interior. The structure of imposed sanctions, protective and preventive measures and perpetrators was also analysed. The authors devote special attention to presenting and analysing the protective measure and preventive measure of the ban to attend certain sporting events, and they present and analyse decisions of the Croatian Constitutional Court as a key instrument in implementing the strategy of the Exclusion of Perpetrators of Violence and Disorder from Sporting Competitions. In this respect, the authors point to certain inconsistencies. They also emphasise that the criminal offence described in the above-mentioned Act should be reviewed on account of the problems that occur in practice during argumentation and prosecution.
