Plodovi čivitnjače (Amorpha fruticosa L.), invazivne biljne vrste, prikupljani su tijekom 2017. godine na području Pokupskog bazena i u Županji. Na plodovima žljezdastim mahunama uočeni su izletni ...otvori te je utvrđena prisutnost invazivne vrste kukca Acanthoscelides pallidipennis (Motschulsky, 1873). Ova je vrsta autohtona na području Sjeverne Amerike, a njezina rasprostranjenost usko je vezana uz staništa čivitnjače i puteve širenja ove invazivne biljne vrste. Na području Pokupskog bazena u prikupljenim su uzorcima zabilježene ukupno 554 infestirane mahune, dok su u Županji bile infestirane 434 mahune te nije utvrđena statistički značajna razlika između dvaju istraživanih područja. Rezultati ukazuju na to da je kukac A. pallidipennis raširen u sastojinama čivitnjače na obama područjima te da je potrebno pratiti potencijal njegova širenja kako bi se spriječila infestacija i drugih biljnih vrsta, posebice onih iz porodice Fabaceae koje učestalo napada.
Sadnja i sakupljanje alohtone vegetacije u urbanim prostorima pejzažne arhitekture odražavalo je u povijesti status vlasnika i žitelja toga prostora. Danas se pojedine vrste nalaze na popisima ...invazivnih vrsta koje ugrožavaju ili potencijalno mogu ugroziti prirodna staništa. Analizom biljnih vrsta i determinacijom drvenastih vrsta u karlovačkim perivojima i različitim nasadima povijesne jezgre pod zaštitom Ministarstva kulture utvrđene su vrste Ailanthus altissima (Mill.) Swingle, Acer negundo L. i Robinia pseudoacacia L. Pronađene jedinke realno ne predstavljaju žarišta i potencijalna mjesta širenja ni vegetativno, niti generativno, zbog kvalitetnoga održavanja travnjaka i zelenih površina u vlasništvu Grada. Potencijalnu opasnost mogu izazvati privatne parcele i zapušteni objekti. Također kroz planove gradske tvrtke, trend je uklanjanje takvih vrsta te sadnja i uređenje perivoja pretežito autohtonim vrstama. Moguća problematika ostaje u nedovoljnom obrađivanju, deponiranju i kompostiranju dijelova biljaka čime se otvara put prirodnim staništima.
Šumski ekosustavi na području kontinenta vrlo često su izloženi požarima koji uzrokuju ekonomske i ekološke štete, a za koje nisu razvijeni modeli sanacije i obnove kao u mediteranskim šumama. U ovom ...radu istražuje se problematika obnove opožaenih površina sastojina obične bukve i hrasta cera u gospodarskoj jedinici „Perjasička kosa“. Istraživano je područje na kojem se pojavljuje ubrzana degradacija staništa zbog učestalih šumskih požara. U prvoj godini istraživanja praćena je prirodna obnova površna sa i bez uzgojnih radova po brojnosti i visinskoj distribuciji vrsta. Kroz rezultate izmjere ustanovljene su promjene distribucije vrsta, uspješna obnova cerovog pomlatka te neuspješnost njege sječom na čep i prirodne obnove bukovog pomlatka u sastojinama starijim od tri godine.
Istraživanje oštećivanja dubećih stabala pri izvoženju drva 17-tonskim forvarderom Timberjack 1710B provedeno je u sječini hrasta lužnjaka dobi 99 godina, drvne zalihe 398 m3/ha i temeljnice ...27,35m2/ha uz 183 stabla/ha. Bruto sječna gustoća prorede iznosila je 29,8m3/ha (č 21 stablo/ha). Istraživana sječina nije bila sekundarno otvorena traktorskim vlakama te se forvarder površinom sječine kretao bez ograničenja do izrađene oblovine. Istraživanjem je utvrđeno oštećivanje sastojine s analizom strukturnih obilježja nastalih oštećenja. Uočene su radnje i postupci koji uzrokuju ozljeđivanje stabala te je provedena ocjena primjerenosti izvoženja drva forvarderom iz kasnih proreda s obzirom na razinu i strukturu oštećenosti. Tijekom rada forvarder je ukupno oštetio 2,5 stabla/ha, što u odnosu na broj preostalih stabala nakon sječe iznosi 1,5 %.
Forests cover approximately one fourth of the land's surface. As one of the largest oxygen sources in the nature, they are very important for the survival of life on Earth. Forest fires have become ...an increasingly interesting issue not only for forestry and ecology, which study them as an important phenomenon for the survival of forests themselves, but also for physics. Physics perceives forest fires as an example of a complex system on large, kilometer-long scales. Faithful computer simulations can answer different questions, such as how fires behave, what influences their propagation, how they follow the power law and most importantly, how fires of different sizes can be predicted. In our work we used the data from the forest administrations of Brac, Korcula and Rab. The data, collected over the time period 1991 - 2000, relate to the number of fires and the size of the burned area. We began with a model in which afire spreads in a two-dimensional (2D) grid developed by Malamud et al. (1998). There is an accurately defined number of boxes in the grid (N sub(g)), the number of time steps (N sub(S)) and the number of fires (N sub(F)) for a given fire ignition frequency. Computer simulation modeling provides a burned area A sub(F) (AF is the number of trees destroyed in each fire). A non-cumulative number of fires in a defined time period is N sub(F)/N sub(S) and is given as a function of A sub(F) on a 2D grid of 128 x 128 for three frequencies: f sub(s) = 1/125, f sub(s) = 1/5000, f sub(s) = 1/2000. The slope of direction represents the exponent a (the power law applies) which depends on the frequency. The number of fires for every time interval is the function of the number of trees burned in each of the fires. For every fire propagation frequency there was the N sub(S) = 1.638 x 10 super(9) of time intervals. There is also a range from small to large fires, with the number of small fires far exceeding that of large ones. Small and medium fires satisfy the power law, with alpha = -1.02 to 1.09, while large fires exhibit bigger deviations ( alpha = -1.16), as manifested at frequency 1/2000 due to the finite grid dimensions. This is the limited size effect, since the fire stops after it has spread across the entire grid. In our application of the model to the data for Brac, Korcula and Rab, due to the relatively small number of data we used cumulative distribution in order to obtain qualitatively good results. By increasing the initial area interval that contains a given number of fires (A1,...A10), the fire affected area increases and so does the number of fires. This provided a distribution of the cumulative area number N sub(CF) for an interval. The results of our research show that the cumulative distribution of burned areas in the selected islands follows the power law in accordance with the model by Malamud et al. (1998). A logarithmic presentation of the results is a direction in its major part. The slope corresponds to the exponent alpha , because - dN sub(CF)/dA sub(F) approximately A super(-) sub(F) super(a). According to the above model, if we know the parameters of the system we can determine fire propagation frequency, which indicates the probability of fire occurrence in an area. A data set for the three Croatian islands shows that, in relation to the obtained slope of direction for the total number of fires alpha = 1.02 plus or minus 0.02, the fire propagation frequency is high, meaning that the probability of fire propagation is lower. However, a more detailed analysis of the two data sets for larger fires results in a greater slope, indicating a high risk of fire in the next several years, particularly in the areas that have already been severely burned (e.g. as many as 55 km super(2) on the island of Korcula). The obtained results allow us to conclude that in the applied model, the direction slope values coincide for small and medium fires, i.e. for higher spread frequencies, while the model used for larger fires exhibits deviations due to the finite space dimensions. The results provide a stimulus for further research, because it has been shown that if the impact of different parameters related to fire spread in an area is known, it is possible to identify areas with an increased fire risk, particularly in case of small and medium fire distribution.
Šume prekrivaju približno četvrtinu zemljine površine, i kao jedan od najvećih izvora kisika u prirodi važne su za opstanak života na Zemlji. Šumski požari kao vrlo važan fenomen za sam opstanak ...šuma, uz šumarstvo i ekologiju počeli su se proučavati i u fizici. U fizici je šumski požar prepoznat kao primjer kompleksnog sustava na velikim, kilometarskim skalama. Računalne simulacije omogućile su nova saznanja o šumskim požarima. U radu su korišteni podaci o broju požara i opožarenoj površini, prikupljeni u šumarijama Brač, Korčula i Rab, u razdoblju od 1991. godine do 2000. godine, koji su obrađeni primjenom fizikalnih modela, pomoću kojih se može saznati kako se požari šire, koji sve parametri i u kojoj mjeri utječu na širenje požara, te naj važnije – kako predvidjeti požare određenih razmjera. Rezultati istraživanja pokazuju da kumulativna raspodjela spaljenih površina na izabranim otocima slijedi zakon potencije u skladu s modelom Malamuda i drugih (1998). Logaritamski prikaz rezultata je pravac u najvećem dijelu. Nagib odgovara eksponentu a, jer je – dNCF/dAF~AFa. Prema navedenom modelu, ako su poznati zadani parametri nekog sustava možemo odrediti frekvenciju širenja požara, koja nam govori kolika je vjerojatnost pojave požara na nekoj površini. Skup podataka za naša tri otoka pokazuje da je s obzirom na dobiven nagib pravca za ukupan broj požara a = 1.02 ± 0.02 frekvencija širenja velika, što govori da je vjerojatnost širenja požara manja. Međutim, detaljnijom analizom dvije grupe podataka za veće požare dobije se veći nagib, što govori da je u idućih nekoliko godina rizik od požara velik, i to točno na područjima na kojima su izgorjele velike površine (na Korčuli čak do 55 km2). Iz dobivenih rezultata moguće je zaključiti da se vrijednosti nagiba pravca podudaraju za male i srednje požare, odnosno za veće frekvencije širenja kod primijenjenog modela, dok za veće požare postoje odstupanja kod primjene modela zbog konačnih dimenzija prostora. Dobiveni rezultati su poticaj za daljnja istraživanja, jer je pokazano da se poznavanjem utjecaja različitih parametara po vezanih sa širenjem požara na nekom prostoru mogu odrediti područja povećanog rizika od požara. Posebice ako je poznata raspodjela malih i srednjih požara.
PDF
