COVID-19 outbreak in 2020 and consequent lockdown caused a number of changes in the everyday activities and lives of people globally. This paper looks into the change of reading habits of adult ...library users in Croatia. The online survey was administered through social media and mailing lists of Croatian public libraries, but part of the sample was obtained through snowball technique. The research was carried out in the period of February 15th to March 1st, 2021 resulting with the sample of 1.463 adult library users. The results were analysed by the SPSS statistical package utilising descriptive and inferential statistical methods (Chi-square, Spearman's rank-order correlation coefficient). Results show that almost 50.0% of the sample experienced the change of reading habits (particularly reading books) during the 2020 lockdown and every third respondent believed that they started spending more time reading in 2020. The younger the respondents, the more likely they were to have their reading habits affected by the 2020 lockdown. The prolonged state of a pandemic requires continuous study of reading habits that keep changing and evolving. Sex and age differences detected in the sample should be taken into account by those who create reading policies or offer services that promote reading.
This paper presents an exploratory study whose aim was to investigate selected aspects of information needs and information seeking behavior related to the European Union (EU) by public library users ...in an EU acceding country. Research questions addressed the importance of European information for respondents, types and context of EU information needs, and various aspects of the information seeking process (e.g., information sources consulted, obstacles encountered while seeking information). The findings revealed a high need for information about the EU and relatively low level of knowledge about the EU among the respondents. The results indicated that respondents required different types of EU-related information, mainly for personal reasons because they wanted to better understand the European Union in general and its effects on their everyday lives. The majority of respondents preferred readily available sources to access EU information, such as the Internet and TV/radio. Libraries and official EU publications were rarely used. When searching for European information, the majority of respondents faced the same problems as respondents in long-established EU countries: they struggled with the large amount of information related to the EU and they had difficulties in where to look for EU-related information. This is the first study of EU information needs and seeking behavior in an acceding country, and the findings are expected to be of interest to European administrations charged with the development of effective communication policies, national authorities in EU candidate and acceding countries, and information professionals in general.
Čitanje u doba „korone Lukačević, Srđan; Balog, Kornelija Petr; Radmilović, Dino
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2021, Volume:
64, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja provedenog 2021. godine o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske tijekom pandemije bolesti COVID-19 te istražiti je li tijekom ...tog vremena došlo do promjena u navikama i vremenu provedenom u čitanju u odnosu na vrijeme prije pojave koronavirusne bolesti.
Pristup/metodologija/dizajn. Podaci su prikupljeni online anketom namijenjenoj osobama starijima od 15 godina, koja se provodila od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Sadržavao
je pitanja koja se poglavito odnose na čitateljske navike i interese ispitanika, preferirane formate putem kojih čitaju literaturu te utjecaj pandemije na interes ispitanika za knjigom i čitanjem. U anketi je prikupljeno 2147 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske.
Rezultati. 90,9 % ispitanika u uzorku radije bira tiskane, a tek 8,8 % elektroničke knjige, dok je samo 16,3 % ispitanika izjavilo da je njihov interes za elektroničkom knjigom tijekom pandemije porastao u odnosu na 2019. godinu. Zamijećena je razlika u navikama čitanja između spolova: muškarci značajno češće biraju elektroničke knjige nego žene, dok žene svakodnevno značajno više vremena provode čitajući nego što to čine muškarci. Rezultati su također pokazali da većina ispitanika procjenjuje da su prije i tijekom pandemije čitali približno jednako, s tim da dio ispitanika smatra da je tijekom pandemije čitao više nego prije. Oni ispitanici koji prije pandemije nisu čitali knjige, u pravilu ih nisu počeli čitati ni tijekom pandemije. Čitateljske navike ispitanika (medij, žanr i sl.) odgovaraju rezultatima istraživanja provedenih prije pandemije.
Ograničenja. Budući da je istraživanje provedeno online, iz uzorka je isključen dio građana Republike Hrvatske koji ne koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), a pretpostavlja se da su to prvenstveno građani treće životne dobi. Pritom treba istaknuti da su u uzorku više nego u općoj populaciji zastupljeni visokoobrazovani građani, članovi knjižnica i stanovnici Osječko-baranjske županije.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi podatke o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 2020. godine, a pouzdanosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.
Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja provedenog 2021. godine o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske tijekom pandemije bolesti CO-VID-19 te istražiti je li tijekom ...tog vremena došlo do promjena u navikama i vremenu provedenom u čitanju u odnosu na vrijeme prije pojave koronavirusne bolesti. Pristup/metodologija/dizajn. Podaci su prikupljeni online anketom namijenjenoj osobama starijima od 15 godina, koja se provodila od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Sadržavao je pitanja koja se poglavito odnose na čitateljske navike i interese ispitanika, preferi-rane formate putem kojih čitaju literaturu te utjecaj pandemije na interes ispitanika za knjigom i čitanjem. U anketi je prikupljeno 2147 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske. Rezultati. 90,9 % ispitanika u uzorku radije bira tiskane, a tek 8,8 % elektroničke knjige, dok je samo 16,3 % ispitanika izjavilo da je njihov interes za elektroničkom knjigom tijekom pandemije porastao u odnosu na 2019. godinu. Zamijećena je razlika u navikama čitanja između spolova: muškarci značajno češće biraju elektroničke knjige nego žene, dok žene svakodnevno značajno više vremena provode čitajući nego što to čine muškarci. Rezultati su također pokazali da većina ispitanika procjenjuje da su prije i tijekom pandemije čitali približno jednako, s tim da dio ispitanika smatra da je tijekom pandemije čitao više nego prije. Oni ispitanici koji prije pandemije nisu čitali knjige, u pravilu ih nisu počeli čitati ni tijekom pandemije. Čitateljske navike ispitanika (medij, žanr i sl.) odgovaraju rezultatima istraživanja provedenih prije pandemije. Ograničenja. Budući da je istraživanje provedeno online, iz uzorka je isključen dio građana Republike Hrvatske koji ne koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), a pretpostavlja se da su to prvenstveno građani treće životne dobi. Pritom treba istaknuti da su u uzorku više nego u općoj populaciji zastupljeni visokoobrazovani gra-đani, članovi knjižnica i stanovnici Osječko-baranjske županije.Originalnost/vrijednost. Rad donosi podatke o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 2020. godine, a pouzdanosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.
Digitalne kompetencije i treća životna dob Lukačević, Srđan; Radmilović, Dino; Petr Balog, Kornelija
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
03/2019, Volume:
61, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Cilj. Cilj je ovoga rada pojasniti pojmove informacijske i informatičke pismenosti te važnost njihove primjene u svakodnevnom životu osoba treće životne dobi s ciljem smanjivanja njihove socijalne ...isključenosti. Rad prikazuje i rezultate istraživanja provedenog u sklopu projekta „Ukorak s vremenom – osnove rada na računalu“, kao i ulogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) u osmišljavanju i provedbi programa navedenog projekta s ciljem postizanja informacijske uključenosti osoba treće životne dobi.
Metodologija. Rad donosi rezultate online anketnog istraživanja provedenog među polaznicima radionica na temu osnova rada na računalu namijenjenih osobama treće životne dobi. Istraživanje je provedeno na uzorku od 227 polaznika tečaja u razdoblju od travnja 2016. do lipnja 2018.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su velik napredak i samouvjerenost ispitanika kad su u pitanju njihova informatička i informacijska znanja. Prije tečaja 41,40 % polaznika svoje je znanje ocijenilo ocjenom nedovoljan (1), dok je nakon tečaja ocjenom 1 svoje znanje ocijenilo samo 0,40 % ispitanika. Također, korisnici su prije tečaja koristili internet za puno manje aktivnosti nego nakon tečaja. Čak 99,60 % polaznika tečaja ili namjerava preporučiti ga nekom od svojih prijatelja ili je to već učinilo, što svjedoči o percipiranoj korisnosti stečenih novih znanja i vještina.
Vrijednost. Ovo je prvi takav tečaj na području grada Osijeka i rezultati govore o potrebi osmišljavanja više projekata koji će uključivati osobe treće životne dobi i uporabu ICT-tehnologije.
Cilj. Cilj je rada prikazati rezultate istraživanja provedenog 2021. godine o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske tijekom pandemije bolesti COVID-19 te istražiti je li tijekom ...tog vremena došlo do promjena u navikama i vremenu provedenom u čitanju u odnosu na vrijeme prije pojave koronavirusne bolesti.
Pristup/metodologija/dizajn. Podaci su prikupljeni online anketom namijenjenoj osobama starijima od 15 godina, koja se provodila od 15. veljače do 1. ožujka 2021. Anketni upitnik sastojao se od 29 pitanja višestrukog izbora i otvorenog tipa. Sadržavao
je pitanja koja se poglavito odnose na čitateljske navike i interese ispitanika, preferirane formate putem kojih čitaju literaturu te utjecaj pandemije na interes ispitanika za knjigom i čitanjem. U anketi je prikupljeno 2147 odgovora s područja cijele Republike Hrvatske.
Rezultati. 90,9 % ispitanika u uzorku radije bira tiskane, a tek 8,8 % elektroničke knjige, dok je samo 16,3 % ispitanika izjavilo da je njihov interes za elektroničkom knjigom tijekom pandemije porastao u odnosu na 2019. godinu. Zamijećena je razlika u navikama čitanja između spolova: muškarci značajno češće biraju elektroničke knjige nego žene, dok žene svakodnevno značajno više vremena provode čitajući nego što to čine muškarci. Rezultati su također pokazali da većina ispitanika procjenjuje da su prije i tijekom pandemije čitali približno jednako, s tim da dio ispitanika smatra da je tijekom pandemije čitao više nego prije. Oni ispitanici koji prije pandemije nisu čitali knjige, u pravilu ih nisu počeli čitati ni tijekom pandemije. Čitateljske navike ispitanika (medij, žanr i sl.) odgovaraju rezultatima istraživanja provedenih prije pandemije.
Ograničenja. Budući da je istraživanje provedeno online, iz uzorka je isključen dio građana Republike Hrvatske koji ne koristi informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT), a pretpostavlja se da su to prvenstveno građani treće životne dobi. Pritom treba istaknuti da su u uzorku više nego u općoj populaciji zastupljeni visokoobrazovani građani, članovi knjižnica i stanovnici Osječko-baranjske županije.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi podatke o čitanju i čitateljskim navikama građana Republike Hrvatske za vrijeme pandemije bolesti COVID-19 2020. godine, a pouzdanosti rezultata pridonosi veliki broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju.
PDF