Trudnoća i postpartalni period za žene su jedna od najvažnijih životnih tranzicija, koja se očituje u brojnim promjenama na osobnom i socijalnom planu. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati neke ...značajke psihičkog funkcioniranja žena (N=202) tijekom trudnoće i prve postpartalne godine. S tom svrhom provedeno je istraživanje u kojem
su sudjelovale 64 trudnice i 138 majki jednog djeteta dobi od 8 do 10 mjeseci. Upitnicima i skalama samoprocjena ispitani su depresivnost, anksioznost, stres, zadovoljstvo životom i brakom te razina percipirane socijalne podrške. Testirane su razlike između trudnica i majki s obzirom na zadovoljstvo životom, brakom i razinu percipirane socijalne podrške, te razinu stresa, depresivnosti i anksioznosti. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavku o povećanom stresu te nižem zadovoljstvu brakom kod majki u usporedbi s trudnicama, što je u skladu s prijašnjim istraživanjima tranzicije u roditeljstvo,
a protumačeni su u kontekstu modela konflikta uloga. U skupini trudnica, kao značajan prediktor stresa i anksioznosti izdvojila se samo emocionalna stabilnost kao osobina ličnosti, dok je za razinu depresivnosti, pored emocionalne stabilnosti prediktivno i zadovoljstvo brakom. U skupini majki, zadovoljstvo brakom značajan je prediktor svih kriterijskih varijabli.
Glazbene su preferencije, kao najjednostavniji oblik afektivnog reagiranja na glazbu, determinirane interakcijom različitih čimbenika. Prema teoriji glazbenih preferencija (Rentfrow i Gosling, 2003) ...najznačajniju ulogu u njihovu kreiranju imaju osobine ličnosti, samopoimanje i kognitivne sposobnosti pojedinca. Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi glazbene preferencije studenata različitih usmjerenja te ispitati kakva je uloga nekih sociodemografskih značajki i osobina ličnosti iz petfaktorskog modela u preferencijama glazbenih stilova. U istraživanje je uključeno petnaest primjera različitih glazbenih žanrova. Pored upitnika na kojem su sudionici (N = 415) procjenjivali stupanj sviđanja glazbenih ulomaka, primijenjen je Upitnik općih podataka te Upitnik za ispitivanje osobina ličnosti (Goldberg, 2001). Eksploratornom su faktorskom analizom preferencija glazbenih primjera izdvojena četiri faktora koji upućuju na drugačiju strukturu glazbenih preferencija u odnosu na rezultate dosadašnjih istraživanja. Rezultati pokazuju da mladi podjednako preferiraju kompleksni i konvencionalni glazbeni stil, dok su prema ostalim glazbenim stilovima iskazali niži stupanj preferencija. Sociodemografske značajke, izuzev spola, nisu se pokazale značajnim korelatima preferencija, no rezultati su potvrdili pretpostavku o značajnoj ulozi osobina ličnosti u predviđanju glazbenih preferencija. Utvrđeni su značajni glavni efekti spola i glazbenih stilova na preferencije, kao i značajni interakcijski efekti spola, područja studiranja i glazbenih stilova.
U ovom radu željeli smo ispitati postojanje spolnih i dobnih razlika u implicitnim
teorijama koje imaju djeca predškolske dobi o pojmu inteligencije te ponašanju onog tko je
po njihovu mišljenju ...inteligentan. Provjeravali smo postoje li razlike u vrjednovanju
kognitivnih i nekognitivnih aspekata inteligencije s obzirom na dob i spol djece. Ispitali smo
prigodni uzorak od 93 predškolska djeteta koja su bila redoviti polaznici dječjeg vrtića, u
dobnom rasponu 4. – 7. godine života, oba spola. Rezultati su pokazali da djeca različitih
dobnih skupina u svojim implicitnim opisima inteligencije i ponašanja onoga tko je po
njihovu mišljenju inteligentan podjednako vrjednuju i nekognitivne i kognitivne aspekte
inteligencije. S druge strane, nismo utvrdili ni statistički značajne spolne razlike u
zastupljenosti nekognitivnih i kognitivnih aspekata inteligencije u dječjim opisima
inteligencije. Dane su smjernice za buduća istraživanja.
Cilj je ovog istraživanja bio ispitati odnos između školskog uspjeha i akademske samoefikasnosti adolescenata te njihova odnosa s majkom. Krenulo se od pretpostavke da će kvaliteta interakcije s ...majkom, te roditeljska kompetentnost i zadovoljstvo roditeljstvom majki pridonijeti većoj akademskoj samoefikasnosti adolescenata kao i njihovu boljem školskom uspjehu. U istraživanju su sudjelovali srednjoškolci prvoga i četvrtoga razreda, te njihove majke (N=435). Primijenjeni su Upitnik za ispitivanje kvalitete interakcije na relaciji majka-dijete (procjene majki i procjene adolescenata), Upitnik akademske samoefikasnosti za učenike, te Upitnik roditeljske kompetentnosti, a prikupljeni su i opći podaci o sudionicima, kao i podaci o školskom uspjehu adolescenata na prvome polugodištu tekuće školske godine. Rezultati su pokazali da školsko postignuće i percipirana akademska samoefikasnost ovise o spolu i dobi učenika, pri čemu su se učenice općenito pokazale uspješnijima, te su postigle veći rezultat u akademskoj samoefikasnosti. Utvrđene su i značajne relacije između školskog uspjeha i akademske samoefikasnosti, te kvalitete interakcije između majke i djece, pri čemu se kao najznačajniji prediktor akademskih ishoda adolescenata izdvojila procjena majki o kvaliteti odnosa s djetetom.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati koliko cesto i u kojim nastavnim predmetima
ucitelji primjenjuju suradnicko ucenje te koje cimbenike percipiraju ogranicavajucima u
njegovoj primjeni. U ...istraživanju je sudjelovalo 50 uciteljica razredne nastave, a primijenjen je
upitnik koji je konstruiran za potrebe ovog ispitivanja. Dobiveni rezultati upucuju na opcenito
nedostatnu primjenu suradnickog ucenja kao i na njegovu razlicitu zastupljenost u pojedinim
nastavnim predmetima. Nadalje, pokazalo se da od svih istraživanjem zahvacenih cimbenika
koji ucitelje ogranicavaju u primjeni suradnickog ucenja, materijalni uvjeti rada predstavljaju
najcešcu prepreku za ostvarivanje rada u suradnickim skupinama.
Motivi odabira studija i zadovoljstvo studenata studijem neki su od osnovnih čimbenika kvalitete studija. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati stupanj zadovoljstva studijem studenata ...učiteljskog studija i studija preddkolskog odgoja Filozofskog fakulteta u Splitu te provjeriti postoji li povezanost između motiva odabira studija i zadovoljstva odabranim studijem. U istraživanju je sudjelovalo 230
studentica koje studiraju prema bolonjskom sustavu. Rezultati su pokazali osrednje zadovoljstvo studijem, no utvrđeno je nešto veće zadovoljstvo studijem studenata učiteljskog studija u odnosu na studente predškolskog odgoja i nešto veće zadovoljstvo programom
studija nego nastavnicima, i to u objema studijskim skupinama. Nadalje, dobivene korelacije između motiva odabira studija i stupnja zadovoljstva studijem pokazale su da su studenti koji su studij odabrali zbog jednostavnosti upisa očito manje zadovoljni svojim odabirom, dok su studenti koji su pri upisu bili vođeni intrinzičnim motivima, odnosno zainteresiranosti za radom s djecom i poučavanjem, zadovoljniji studijem.
Uvažavajući reformu hrvatskog školstva te zahtjeve suvremenog kurikulumskog pristupa, za ostvarivanje kvalitetne škole ključan je sinergijski učinak stručnih i emocionalnih kompetencija nastavnika. ...Ranija istraživanja sugeriraju da je emocionalna kompetentnost nastavnika važna za stvaranje pozitivnog razrednog ozračja te zadovoljstvo vlastitim radom kao i za ublažavanje negativnih učinaka izloženosti stresorima na poslu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati doprinose li opća i emocionalna kompetentnost nastavnika zadovoljstvu poslom, razini percipirane podrške uprave, stavovima prema učenicima te suočavanju s nekim stresorima na poslu. U istraživanju je sudjelovalo 205 nastavnika osnovnih i srednjih škola, a primijenjeni su Upitnik sagorijevanja na poslu, Skala samosviđanja i samokompetentnosti, Upitnik emocionalne kompetentnosti te Upitnik emocionalne regulacije i kontrole. Rezultati sugeriraju da emocionalna kompetentnost kao i neki aspekti emocionalne regulacije značajno doprinose zadovoljstvu poslom, pozitivnijim stavovima prema učenicima kao i efikasnijem suočavanju sa stresorima, dok se emocionalna kompetentnost nije pokazala značajnom za predikciju nedostatne administrativne potpore kao izvora stresa.
Cilj ovog rada bio je ispitati razinu sagorijevanja na poslu kod učitelja razredne i
predmetne nastave te srednjoškolskih nastavnika i utvrditi efekte duljine radnog iskustva na
pojedine dimenzije ...sagorijevanja na poslu. U istraživanju je sudjelovalo 205 učitelja i
nastavnika, a primijenjeni su upitnik općih podataka te Skala sagorjevanja na poslu za učitelje
i nastavnike. Rezultati su pokazali da iako općenito učitelji i nastavnici ne doživljavaju
visoku razinu sagorijevanja na poslu, postoje razlike u nekim dimenzijama sagorijevanja
između učitelja razredne nastave i ostalih sudionika. Učitelji razredne nastave su, naime,
značajno zadovoljniji odabranim zanimanjem od ostalih nastavnika, a imaju i značajno
pozitivniji stav prema učenicima. Nadalje, kao što se i očekivalo, procjene sudionika o
zadovoljstvu poslom u značajnoj su negativnoj korelaciji sa svim dimenzijama sagorijevanja
na poslu.
