Razlog današnjega heterogenog sastava stanovništva Gorskoga kotara potrebno je tražiti u različitim migracijskim procesima. Izuzetak u tim procesima nisu bili ni Središnji kraj ni Kupska dolina, te ...je kroz povijest zabilježeno doseljavanje stanovništva iz različitih dijelova nekadašnje Habsburške Monarhije. Razloge doseljavanja stanovništva i intenzitet njihova dolaska može se pratiti po zapisima u knjigama Stanje duša, gdje su zabilježeni razlozi dolaska ili odlaska pojedinaca, ali i cijelih obitelji. Na te-melju tih podataka mogu se izvući uopćeni zaključci za određeni geografski prostor i političko-povijesno razdoblje. U radu se razmatraju podaci o doseljavanju stanovništva u Središnji kraj i Kupsku dolinu, s naglaskom na doseljavanje stanovništva iz današnjih slovenskih krajeva od sredine 19. do sredine 20. stoljeća. Podaci dobiveni iz knjiga Stanje duša iz župa Središnjega kraja i Kupske doline upućuju na doseljavanje stanovništva, što dokumentira postojanje migracija iz slovenskih krajeva prema današnjim hrvatskim područjima, ali i obratno. Izneseni zaključci nadopunjeni su i ilustrirani podacima iz matica učenika osnov-nih škola u Brodu Moravicama, Brodu na Kupi, Crnom Lugu, Delnicama, Divjakama, Fužinama, Lokvama, Skradu, Razlogama i Vrbovskom.
The paper focusses on hrvatarji-seasonal migrants working in Croatian forests. The author compares information found in journalistic accounts in the Slovene press between the mid-19th to the early ...20th centuries with information from literary texts by Ivan Trdina, Anthon Hren Kompoljski, Lea Fatur, and Zofka Kveder. The analysis of journalistic texts shows that in the documentary style of these texts the hrvatarji are presented as hard-working people struggling for their existence. The literary texts offer a literary upgrade to this perspective with emotionally depicted characters and the environment in which they live.
Prostor Gorskoga kotara bio je u povijesti prostor raznih migracijskih procesa koji su utjecali na etničke karakteristike toga područja. Upravo su ti procesi razlog današnjega heterogenog sastava ...stanovništva. Čabarski kraj nije bio iznimka, te su u povijesti zabilježena doseljavanja stanovnika iz svih dijelova Habsburške Monarhije. Osobito je intenzivno bilo doseljavanje stanovništva u krajeve bliže Kupi i Čabranki. Razloge doseljavanja stanovništva i intenzitet njihova dolaska može se pratiti po zapisima u knjigama Status animarum (hrv. Stanje duša, slov. Družinske knjige). U knjigama Stanje duša zabilježeni su razlozi dolaska ili odlazaka pojedinaca, ali i cijelih obitelji. Na temelju tih podataka mogu se izvući uopćeni zaključci za određeni geografski prostor i određeno političko-povijesno razdoblje, što je relevantna i vjerodostojna podloga za teorijska promišljanja i komparativnu analizu. Na taj način povijest određenoga kraja postaje povijest njegovih stanovnika, kako onih trajno naseljenih tako i doseljenih. U radu se razmatraju podaci o doseljavanju stanovništva na prostor Čabarskoga kraja, s naglaskom na doseljavanje stanovništva iz današnjih slovenskih krajeva u 19. i 20. stoljeću. Podaci dobiveni iz knjiga Stanje duša, koje potječu iz župa Čabarskoga kraja, upućuju na doseljavanje stanovništva, što dokumentira postojanje migracija iz slovenskih krajeva prema današnjim hrvatskim područjima, ali i obratno. Izneseni zaključci nadopunjeni su i ilustrirani podacima iz knjiga Status animarum koji potječu iz slovenskih župa Babno Polje i Jelšane te onima iz matičnih knjiga učenika osnovnih škola u Prezidu i Čabru.
The article analyses the impact of the Covid-19 pandemic on the life and work of the Slovenian community in Croatia, focusing on the attitude of the Republic of Slovenia towards the members of such ...community and the challenges they encountered in maintaining contacts with Slovenia. The article studies Slovenian and Croatian media reports as well as documents published in the Official Gazette of the Republic of Slovenia. In addition, it examines data obtained from interviewees who live in the border area and/or are active members of the Slovenian community in Croatia. The testimonies largely relate to changes of the border regime that have affected the interviewees’ private and professional life. The processes resulting from the measures adopted to tackle the pandemic have indeed left a deep imprint on the lives of the members of the Slovenian community in Croatia.
Slovensko-hrvatske veze kompleksni su procesi koji se ostvaruju na različitim razinama, a u velikoj mjeri ih realiziraju pojedinci koji spajaju obje kulture. U radu se, stoga, promatraju slovenski ...pojedinci koji su dio svojega života proveli na hrvatskim prostorima, školujući se u hrvatskim obrazovnim institucijama ili radeći kao nastavnički kadar u školskom sustavu u vrijeme kada su oba naroda bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. U radu je naveden pregled najznačajnijih radova koji su se bavili tematikom slovensko-hrvatskih odnosa, pri čemu se ističe pristup u kojem se sagledavaju pojedinci za koje pojedini autor procjenjuje da je od značaja za hrvatsku ili slovensku zajednicu. Iako je u posljednjim desetljećima intenziviran rad na promatranju slovensko-hrvatskih odnosa, još uvijek nedostaje kompleksnije sagledavanje ove problematike.
Cilj rada je ustanoviti razloge zbog kojih su pojedinci dolazili raditi u hrvatske gimnazije, jesu li se i na koji način istaknuli u svojem djelovanju, te na koji su način utjecali na okolinu u kojoj su se našli. Analizom života i rada pojedinih slovenskih gimnazijskih profesora može se zaključiti da su u hrvatske krajeve došli po službenoj dužnosti, uglavnom zato što nisu mogli birati mjesto na kojem će službovati ili zato što nisu mogli riješiti svoje egzistencijalno pitanje na prostoru Slovenije. Veći
dio doseljenih profesora snašao se u novoj okolini i svojim je djelovanjem utjecao
na lokalne i šire društvene i kulturne okolnosti, pri čemu je nerijetko istican i nacionalni
identitet (hrvatski i/ili slovenski) kao važan dio njihovoga djelovanja. Na
taj su se način, naročito oni profesori koji su se javno isticali svojim djelovanjem i
to zahvaljujući izvanškolskim aktivnostima i interesima poput pisaca, glazbenika i
slikara, pojedinci uklapali u okolinu u koju su doseljavali i postajali ugledni i priznati
članovi zajednice. Ipak, iako su svoj posao obavljali profesionalno, određen broj
tih pojedinaca čeznuo je za povratkom u Sloveniju i realizacijom svojih interesa u
matičnoj zemlji. Drugu skupinu pojedinaca čiji se život i rad analizira u djelu čine
Slovenci koji se nisu snašli u okolinu u koju su doselili, otvoreno su iskazivali svoje
nezadovoljstvo i aktivno su radili na tome da odu s hrvatskih prostora. O djelovanju
odabranih pojedinaca doznaje se u velikoj mjeri na temelju tiska i literature, ali i na
temelju književnog stvaralaštva Augusta Šenoe.
Zaključuje se, stoga, da su slovenski učitelji i profesori koji su doselili na hrvatske prostore
svojim djelovanjem obilježili zajednicu u koju su došli, pridonijeli su stvaranju
i jačanju slovensko-hrvatskih veza uvažavajući posebnosti kraja u koji su došli
i unoseći u njega elemente svoje kulture. S obzirom da su bili dio javnoga života,
njihovo je djelovanje dokumentirano u tisku, ali i u hrvatskoj književnosti. Ipak,
treba naglasiti da ova tema nije u dovoljnoj mjeri istražena i da ovaj rad predstavlja
poticaj za daljnje istraživanje kompleksnih ljudskih sudbina slovenskih pojedinaca
koji su doselili na hrvatske prostore.
The article presents the situation of members of the Slovene community in Croatia, focusing on selected aspects of their socioeconomic participation (inclusion) in Croatian society. This topic has ...not been thoroughly studied yet, firstly due to the low interest of researchers in the position and activities of members of the Slovene community in Croatia, and secondly due to a continuous lack of data on the socioeconomic participation of members of not only the Slovene community but of all minorities in Croatia in general. Based on the analysis of data mainly collected from Croatian official reports, the situation of members of the Slovene minority in Croatia is presented mainly in relation to the exercise of their rights to education and employment.
Slovenski svećenici imaju važnu ulogu u hrvatskoj povijesti, a njihov se utjecaj prvenstveno vidi u pograničnim prostorima današnje slovensko-hrvatske granice. Promatra li se povijest Liburnije, pa i ...šire, Kvarnera i hrvatske Istre, vidi se da su oni na tim područjima bili prisutni stoljećima, a da se njihov rad uglavnom temeljio na poboljšanju duhovnog i materijalnog života njihovih vjernika i župa u kojima su djelovali. Upravo je cilj ovog rada evidentirati pojedince koji su podrijetlom iz slovenskih krajeva, a djelovali su u hrvatskim krajevima te prikazati njihovo djelovanje u župama priobalnog područja Liburnije. Dosad se o toj temi pisalo parcijalno i ne postoje članci koji obuhvaćaju veći broj pojedinaca koji su djelovali na promatranom geografskom prostoru. Rad se temelji na postojećoj znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali se poseglo i za sekundarnim tiskanim izvorima.
Slovenian priests have an important role in Croatian history; their influence can primarily be observed in the border areas of todayʼs Slovenian and Croatian border. If we look at the history of Liburnia, and, on a broader scale, of Kvarner and Croatian Istria, it can be observed that they were present in these areas for centuries, and that their work was mainly based on improving the spiritual and material life of their congregation and parishes in which they worked. The aim of this paper is to record individuals originating from Slovenian areas who worked in Croatian areas, and to present their work in the parishes of the coastal area of Liburnia. So far only some aspects of the topic have been observed, and there are no articles that present a large number of individuals that worked in the observed geographical area. This paper is based on the available scientific and professional literature, as well as on the secondary printed sources.
Slovenski svećenici imaju važnu ulogu u hrvatskoj povijesti, a njihov se utjecaj prvenstveno vidi u pograničnim prostorima današnje slovensko-hrvatske granice. Promatra li se povijest Liburnije, pa i ...šire, Kvarnera i hrvatske Istre, vidi se da su oni na tim područjima bili prisutni stoljećima, a da se njihov rad uglavnom temeljio na poboljšanju duhovnog i materijalnog života njihovih vjernika i župa u kojima su djelovali. Upravo je cilj ovog rada evidentirati pojedince koji su podrijetlom iz slovenskih krajeva, a djelovali su u hrvatskim krajevima te prikazati njihovo djelovanje u župama priobalnog područja Liburnije. Dosad se o toj temi pisalo parcijalno i ne postoje članci koji obuhvaćaju veći broj pojedinaca koji su djelovali na promatranom geografskom prostoru. Rad se temelji na postojećoj znanstvenoj i stručnoj literaturi, ali se poseglo i za sekundarnim tiskanim izvorima.
Slovenian priests have an important role in Croatian history; their influence can primarily be observed in the border areas of todayʼs Slovenian and Croatian border. If we look at the history of Liburnia, and, on a broader scale, of Kvarner and Croatian Istria, it can be observed that they were present in these areas for centuries, and that their work was mainly based on improving the spiritual and material life of their congregation and parishes in which they worked. The aim of this paper is to record individuals originating from Slovenian areas who worked in Croatian areas, and to present their work in the parishes of the coastal area of Liburnia. So far only some aspects of the topic have been observed, and there are no articles that present a large number of individuals that worked in the observed geographical area. This paper is based on the available scientific and professional literature, as well as on the secondary printed sources.
Slovenian priests have an important role in Croatian history; their influence can primarily be observed in the border areas of todayʼs Slovenian and Croatian border. If we look at the history of ...Liburnia, and, on a broader scale, of Kvarner and Croatian Istria, it can be observed that they were present in these areas for centuries, and that their work was mainly based on improving the spiritual and material life of their congregation and parishes in which they worked. The aim of this paper is to record individuals originating from Slovenian areas who worked in Croatian areas, and to present their work in the parishes of the coastal area of Liburnia. So far only some aspects of the topic have been observed, and there are no articles that present a large number of individuals that worked in the observed geographical area. This paper is based on the available scientific and professional literature, as well as on the secondary printed sources.
Identitet Slovenaca u Zagrebu Škiljan, Filip; Riman, Barbara
Sociologija i prostor,
4/2021, Volume:
59, Issue:
1 (220)
Journal Article, Web Resource
Open access
Autori u tekstu donose informacije o čuvanju nacionalnog identiteta Slovenaca u
Zagrebu. Slovenci u Zagrebu prema popisu stanovništva 2011. broje 2132 osobe, što čini oko
1/5 svih Slovenaca u ...Hrvatskoj. Slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj danas je najstarija
nacionalna manjina u Hrvatskoj. Prosječni iznos godina prema popisu iz 2011. iznosio je 59,7.
Ta činjenica nikako ne ide na ruku slovenskim društvima u Hrvatskoj, koja imaju vrlo staro
članstvo. Čuvanje nacionalnog identiteta kod Slovenaca u Hrvatskoj prisutno je prije svega
njegovanjem slovenskog jezika, dok su mlađe generacije podložnije asimilaciji (osobito oni koji
su se rodili u nacionalno mješovitim brakovima). Istraživači su pokušali provjeriti koliko su kazivači
još povezani sa Slovenijom te koliko su Slovenci koji posjećuju Slovenski dom povezani
sa slovenskim društvom u Zagrebu.
PDF
