U radu se obraðuje toponimija Vintijana, naselja na jugozapadu istarskoga poluotoka. Terenskim je istraživanjem prikupljeno pedesetak toponima kojima se imenuju šume, brda, livade, njive, puteljci, ...vrtovi, uvale i ostali važni lokaliteti Vintijana, čiji govor pripada premanturskomu tipu ikavskih štakavsko-čakavskih istarskih govora. Toponimijska se graða analizira s motivacijsko-semantičkoga te s etimološkoga aspekta. Smještaj referenata ubicira se na priloženoj toponomastičkoj karti.
U radu se obrađuje toponimija Vintijana, naselja na jugozapadu istarskoga poluotoka. Terenskim je istraživanjem prikupljeno pedesetak toponima kojima se imenuju šume, brda, livade, njive, puteljci, ...vrtovi, uvale i ostali važni lokaliteti Vintijana, čiji govor pripada premanturskomu tipu ikavskih štakavsko-čakavskih istarskih govora. Toponimijska se građa analizira s motivacijsko-semantičkoga te s etimološkoga aspekta. Smještaj referenata ubicira se na priloženoj toponomastičkoj karti.
U radu je obrađena struktura rječničkoga članka na primjerima natuknica iz
dvadeset čakavskih rječnika s obzirom na naglasak, morfološku odrednicu,
egzemplifikaciju, etimologiju i značenje. Posebna ...je pozornost posvećena
razlikovanju homonimije od polisemije pri sastavljanju rječničkih članaka
u dijalektalnoj čakavskoj leksikografiji.
Rad je posvećen etimološkoj analizi romanizama iz semantičkoga polja odjevnih predmeta u čakavskom govoru Boljuna u sjeveroistočnoj Istri. Na temelju dijalektalne građe iz rukopisnoga Rječnika ...boljunskih govora iz pedesetih godina XX. st. Ivana Francetića i vlastitoga terenskoga istraživanja, autorica je obradila romanske posuđenice koje su preko istromletačkog ušle u sjevernočakavske govore Boljuna i Boljunštine. Leksemima kojima se imenuje svakodnevna, pretežno radnička, muška i ženska odjeća, kao na primjer veštȋt, šoprȁbit, velȃda, jakȅta, kamižla, kapȍt, trlĩš, itd., određena je bliža i krajnja etimologija, provjerena je njihova današnja uporaba na terenu, te su osvijetljene semantičke promjene koje su se dogodile na dijakronijskoj i sinkronijskoj osi.
Il lavoro vuole essere un contributo etimologico allo studio dei prestiti veneziani nella parlata ciacava di Bogliuno d’Istria in quanto offre un’analisi etimologica e dialettologica di parole ...appartenenti al campo semantico del carattere, per lo più aggettivi e sostantivi, come supplemento ai dizionari etimologici croati di Skok e di Vinja. In base al materiale dialettologico manoscritto di Ivan Francetić e del suo Dizionario delle parlate di Bogliuno, abbiamo effettuato l’analisi sul campo per vedere, a distanza di cinquant’anni, se i venezianismi analizzati si sono conservati nella parlata di Bogliuno o sono stati rimpiazzati dai sinonimi croati.
U radu će biti analizirani glagoli govorenja mletačkoga podrijetla u sjevernočakavskome govoru Boljuna u sjevernoj Istri, prema korpusu koji je ekscerpiran iz rukopisnoga Rječnika boljunskih govora ...iz 50-ih godina XX. st., autora Ivana Francetića (1884.—1973.), čiju smo leksičku građu provjerili na terenu 2003. i 2004. godine. Obraditi ćemo romanizme koji se odnose na glagole govorenja u širem smislu, od šaputanja do vikanja, u svim njihovim semantičkim nijansama i utvrditi njihovo bliže i krajnje podrijetlo u boljunskim govorima. Uz to, istaknuti ćemo koliki je udio mletačkih arhaizama koji se više ne koriste jer su ili potpuno nestali iz sustava ili su zamijenjeni domaćim čakavskim ekvivalentima.
