This paper presents the results of an empirical research study of Croatian scientists’ use and management of research data. This research study was carried out from 28 June 2023 until 31 August 2023 ...using an online questionnaire consisting of 28 questions. The answers of 584 respondents working in science were filtered out for further analysis. About three-quarters of the respondents used the research data of other scientists successfully. Research data were mostly acquired from colleagues from the same department or institution. Roughly half of the respondents did not ask other scientists directly for their research data. Research data are important to the respondents mostly for raising the quality of research. Repeating someone else’s research by using their research data is still a problem. Less than one-third of the respondents provided full access to their research data mostly due to their fear of misuse. The benefits of research data sharing were recognized but few of the respondents received any reward for it. Archiving research data is a significant problem for the respondents as they dominantly use their own computers prone to failure for that activity and do not think about long-term preservation. Finally, the respondents lacked deeper knowledge of research data management.
This article presents results from a study of 74 Social Science Croatian journal editors that asked about challenges encountered during their work, with a special focus on peer review processes. The ...study used an online questionnaire with 19 questions. The findings confirmed many logistics challenges and peer review‐related problems associated mostly with substandard work of the reviewers; author misconduct, especially plagiarism; and multiple submission of articles. The findings show similar problems to other regions of the world, and some problems discovered in this study demonstrate unique problems encountered within a small research community. The discovered problems call for changes and new editorial procedures.
Cilj. Cilj je ovoga rada razmotriti pojam i percepciju digitalne transformacije na primjeru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu koja predstavlja jedno od ključnih žarišta ...društveno-kulturnog života grada Zagreba.
Pristup/metodologija/dizajn. U radu su predstavljeni rezultati istraživanja provedenog kvantitativnom istraživačkom metodom uz pomoć ankete na prigodnom uzorku ispitanika.
Rezultati. Provedenim istraživanjem potvrđena je postavljena hipoteza da korisnici uočavaju promjene u uslugama i fondu knjižnice uzrokovane primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije koja je jedna od manifestacija i alata digitalne transformacije s obzirom na poslovanje knjižnice i rad s korisnicima. Istražili smo i percepciju korisnika o samoj knjižnici. Više od polovice ispitanika odgovorilo da knjižnicu u kojoj je provedeno istraživanje percipira podjednako kao građu, prostor i uslugu. Ako se tri kategorije pojedinačno promotre, ispitanici knjižnicu najviše percipiraju kroz građu koju nudi, potom nešto manje kao prostor, a najmanje kao uslugu. Knjižnicu bliske budućnosti korisnici vide kao ustanovu koja pruža kombiniranu uslugu: u digitalnom i analognom formatu, što ukazuje na uravnotežen pristup razvoju knjižnica i ukazuje na to da digitalna sfera neće ukinuti analognu, barem ne u bliskoj budućnosti. Od knjižničara se također očekuju ne samo znanja struke nego i komunikacijske i informatička znanja. Sveukupno, ispitanici su svjesni postojećih promjena u knjižnici, ali od nje očekuju dodatne promjene, nove sadržaje i usluge u digitalnoj sferi rada.
Ograničenja. Rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika i uzorkom te ne mogu biti poopćeni na cjelokupnu populaciju korisnika usluga sustava Knjižnica Grada Zagreba (u sklopu koje djeluje i Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića). Unatoč toj činjenici, rezultati istraživanja važan su indikator promjena u narodnim knjižnicama pod utjecajem informacijske i komunikacijske tehnologije, o čemu je potrebno provoditi kontinuirana istraživanja.
Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti pri izradi strateških i operativnih (godišnjih) planova rada narodne knjižnice u kojoj je provedeno istraživanje, ali i u drugim narodnim knjižnicama.
Društveni značaj. Rezultati provedenog istraživanja pružaju uvid u rad jedne od najpopularnijih narodnih knjižnica u Zagrebu, čime se pridonosi boljem poznavanju rada narodnih knjižnica i njihovoj većoj vidljivosti u društvu.
Originalnost/vrijednost. Rad donosi izvorne rezultate istraživanja korisnika narodne knjižnice u razdoblju velikih ekonomskih i društvenih promjena u kojem knjižnice sudjeluju (digitalnom) transformacijom svojih usluga, čime nastoje privući nove korisnike, u prvom redu mlađe generacije koje su sve više usmjerene digitalnim medijima na internetu.
Cilj. Cilj je predstaviti rezultate istraživanja korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba o korištenju resursa narodne knjižnice u izvanred- noj situaciji pandemije ...virusa SARS-CoV-2 i bolesti COVID-19 koju taj virus uzrokuje.
Pristup/metodologija/dizajn. Za potrebe istraživanja u radu korištena je metoda ankete uz primjenu tiskanog anketnog upitnika u prostoru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba uz primjenu prigodnog uzorka ispitanika.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su kontinuirano zanimanje korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba prema navedenoj knjižnici, unatoč izvanrednoj situaciji. Rezultati su također pokazali povećano korište- nje digitalnih izvora informacija tijekom razdoblja u kojem je knjižnica bila zatvorena zbog pandemije. Rezultati su pokazali i koje su usluge knjižnice bile najtraženije tije- kom razdoblja u kojem je ona bila zatvorena zbog pandemije. Nadalje, rezultati ukazuju na pretežitu orijentaciju korisnika prema tiskanoj građi i želju za povećanom nabavom te vrste građe, ali da se usporedno nabavlja i digitalna građa.
Praktična primjena. Rezultati istraživanja korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba primjenjivi su u planiranju nabave građe, kao i u planiranju godišnjih programa knjižnice, uključujući i dugoročne planove razvoja digi- talnih izvora informacija u narodnim knjižnicama.
Društveni značaj. Rad izravno ukazuje na stabilan položaj narodne knjižnice u lo- kalnoj zajednici i potrebu korisnika za uslugama narodnih knjižnica u izvanrednoj i kriznoj situaciji izazvanoj pandemijom koronavirusa i potresom, čime narodne knjižnice nastavljaju biti stup društva kada su u pitanju informacijske i srodne usluge lokalnoj zajednici.
Originalnost/vrijednost. Originalnost rada ogleda se u činjenici da je istraživanje korisnika Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba provede- no u izvanrednoj i kriznoj situaciji, a riječ je o temi kojom se narodne knjižnice rjeđe bave dok takav događaj traje.
The paper consists of two parts. The first part describes the importance and problems of the current peer review process and characteristics of open peer review. The second part provides results of ...the research study of the 100 top scientific publishers about their acceptance and possible implementation of the open peer review. Public documents about open peer review were sought on publishers' Web sites and the research showed that there are very few of them available. The research confirmed that open peer review is still not widely accepted even at the major publishing houses.
Cilj. Rad je posvećen pokretu zelenih knjižnica u Republici Hrvatskoj, s naglaskom na narodne knjižnice. Uz uvodni dio o koncpetu zelenih knjižnica, rad u svojem središnjem dijelu nudi prikaz ...rezultata istraživanja u narodnim knjižnicama u RH o temi zelenih knjižnica. Cilj istraživanja bio je utvrditi trenutno stanje i istražiti razvijaju li se narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj prema zelenim knjižnicama ispitivanjem sljedeća tri elementa zelene knjižnice: zgrada knjižnice, poslovanje zelene knjižnice te knjižnične usluge.
Pristup/metodologija/dizajn. Uvodni teorijski dio rada napisan prema dostupnoj literaturi, dok je središnji dio rada posvećen istraživanju u kojem je korištena metoda ankete provedena uz pomoć online anketnog upitnika. Uzorak istraživanja odnosi se na sve narodne knjižnice u RH kako bi se stvorila cjelovita slika o temi zelenih knjižnica u narodnim knjižnicama u RH.
Rezultati. Istraživanje u kojem su sudjelovale 82 narodne knjižnice u RH pokazalo je da većina knjižnica u zgradama ne provodi financijski dostupne mjere štednje energije, ali da su neka od načela zelenog poslovanja ipak zastupljena u njihovom poslovanju (odvajanje papira za reciklažu te štednja papira i tinte u većini knjižnica). Utvrđeno je da su ispitane knjižnice zainteresirane za razvijanje zelenih knjižničnih usluga te da većina knjižnica u svoj program uvrštava i događanja ekološke tematike. Međutim, isto tako iz provedene ankete proizlazi da je potrebno educirati same knjižničare o konceptu zelene knjižnice, motivirati ih te kod njih razvijati ekološku svijest. Osim nedovoljne educiranosti ili zainteresiranosti zaposlenika za koncept zelene knjižnice, pokazalo se da prepreka razvoju narodnih knjižnica u Hrvatskoj u zelenom smjeru mogu biti nedovoljan broj knjižničnog osoblja, neadekvatan prostor te nedostatak financijskih sredstava.
Originalnost/vrijednost. Rad predstavlja sveobuhvatno istraživanje o zelenim knjižnicama na nacionalnoj razini te su njegovi rezultati primjenjivi u razvoju narodnih knjižnica u RH.
Članak je nastao na temelju diplomskog rada Ane Zečević „Razvoj narodnih knjižnica u Hrvatskoj prema zelenim knjižnicama“, napisanog pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Radovana Vrane. Rad je obranjen 2019. godine na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Cilj. Cilj istraživanja u ovome radu bio je utvrditi postojanje sadržaja i usluga namijenjenih isključivo djeci na internetskim stranicama dječjih knjižnica u Hrvatskoj te odgovoriti na sljedeća ...istraživačka pitanja: postoje li i koje su vrste sadržaja (prema predstavljenom japanskom modelu) dostupne putem internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj i postoje li i koje su usluge za djecu dostupne putem internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj?
Pristup/metodologija/dizajn. U ovom je istraživanju provedena analiza online sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj u sklopu svih dostupnih internetskih mjesta (bez iznimaka) narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ustanovljen je ukupan broj od 193 dostupna internetska mjesta narodnih knjižnica. Kriterij odabira internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj u ukupnom broju dostupnih internetskih mjesta narodnih knjižnica bile su one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj koje su nedvojbeno nudile online sadržaje i usluge namijenjene djeci, njih ukupno 32. Prilikom analize sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj primijenjen je model CIRRI (Core Information Reference Research Instruction (CIRRI) Contents Model) koji su osmislili Kanazawa, Maruyama i Motoki.
Rezultati. Provedeno istraživanje ukazuje na činjenicu kako u odnosu na ukupan broj narodnih knjižnica u Hrvatskoj ne postoji znatan broj narodnih knjižnica koje na svojim internetskim stranicama nude sadržaje i usluge namijenjene djeci. Od svih dostupnih internetskih mjesta narodnih knjižnica u Hrvatskoj koje su pregledane i analizirane, bilo je moguće izdvojiti njih ukupno 32, a među izdvojene 32 rijetke su bile one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj koje su sadržajima i uslugama namijenjene isključivo djeci. Mnoge od njih teško je locirati u sklopu internetskih mjesta narodnih knjižnica jer nisu bile vidljivo istaknute, nisu bile redovito ažurirane i često su služile samo kao pokazatelji postojanja dječje knjižnice u prostorima narodne knjižnice te postojanja pojedinih stalnih programa pojedinih narodnih knjižnica za djecu koji se odvijaju u prostoru knjižnice. Rijetke su one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj za koje se može reći da zadovoljavaju potrebe djece za informacijama, znanjem i zabavom. Analizom sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj moguće je zaključiti kako postoji znatan prostor za napredak u ponudi i organizaciji online sadržaja i online usluga za djecu.
Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u procesu oblikovanja budućih internetskih stranica narodnih knjižnica uz pomoć primjera postojećih vrsta online sadržaja i online usluga.
Cilj. Cilj istraživanja provedenog za potrebe ovog rada bio je utvrditi jake i slabe točke u radu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića (Knjižnice grada Zagreba) u cjelokupnom spektru radnih ...aktivnosti navedene knjižnice, s posebnim naglaskom na aktivnostima koje korisnici najviše percipiraju kao važne, poput korisničkih usluga, građe, prostora, informacijske i komunikacijske tehnologije, zaposlenika u knjižnici, opreme, rasvjete, atmosfere za rad u knjižnici itd.
Pristup/metodologija/dizajn. U provedbi istraživanja upotrijebljena je metoda ankete. Anketni upitnik sastojao se od dva dijela. U prvom otvorenom dijelu ispitanicima je pružena mogućnost samostalnog upisa triju želja o bilo čemu što bi željeli vidjeti ili u čemu bi željeli sudjelovati u knjižnici. Drugi dio anketnog istraživanja sastojao se od sedam pitanja zatvorenog tipa uz mogućnost samostalnog dodavanja odgovora u tri pitanja. U istraživanju je upotrijebljen prigodni uzorak ispitanika.
Rezultati. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje problema poput nedostatka prostora i smanjene mogućnosti nabave najnovijih naslova građe u dovoljnom broju za sve zainteresirane korisnike, što pak ovisi o financijskim mogućnostima knjižnice. Rezultati istraživanja pokazali su i želje korisnika za pristupom e-građi i uslugama knjižnice putem interneta te želju za još raznovrsnijim knjižničnim aktivnostima, premda je knjižnica u istraživanju u velikoj mjeri prepoznata kao brend upravo na temelju već ionako velikog broja aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Navedeni problemi ujedno su i sustavni problemi koje knjižnica nije u mogućnosti samostalno riješiti bez dodatne podrške knjižničnog sustava u kojem se nalazi.
Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u procesu poboljšavanja postojećih te oblikovanja budućih knjižničnih usluga i aktivnosti s ciljem postizanja još većeg zadovoljstva korisnika.
U posljednjih dvadesetak godina znanstvena praksa znatno je izmijenjena zahvaljujući razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije, ponajviše zahvaljujući digitalnim tehnologijama koje su ...promijenile načine kojima znanstvenici obavljaju znanstvena istraživanja, prikupljaju i analiziraju podatke tih istraživanja, objavljuju radove i komuniciraju sa svojim kolegama. Posljedice tih promjena osobito su vidljive u objavi i pohrani znanstvenih radova u digitalnom obliku kao i pohrani podataka znanstvenih istraživanja. I radovi i podaci pohranjuju se sa svrhom ponovne uporabe. Mogućnosti koje digitalne tehnologije nude znanosti nisu do kraja realizirane upravo u sferi stvaranja informacijskih izvora kao podrške znanosti. U Hrvatskoj postoji svega nekoliko digitalnih repozitorija znanstvenih informacija dok istovremeno raste broj znanstvenih radova i njima pridruženih podataka znanstvenih istraživanja. Kako bi došlo do poboljšanja u podršci znanosti potrebno je ustanoviti postojeće stanje razvoja digitalnih izvora informacija. Stoga je fokus ovoga rada na ustanovljavanju postojećeg stanja razvoja digitalnih repozitorija u knjižnicama visokoškolskih ustanova Sveučilišta u Zagrebu i problemima s kojima se knjižnice ovog Sveučilišta susreću u radu postojećih digitalnih repozitorija znanstvenih informacija i planiranju budućih digitalnih repozitorija.
Open access (OA) is one of the most important initiatives in scientific publishing in modern age. Over time, its initial conception has gradually been altered by major scientific publishers which ...introduced changes in OA including article processing charge, a fee which covers preparation, publishing and archiving of scientific content. This paper presents results of an original research of presence and granularity of article processing charge in two major OA databases and at five major scientific publishers. The results indicate that while this fee represents a growing source of revenue for publishers, it also represents a growing problem for authors.
PDF
