A dairy meal is defined as a specific food serving composed from milk and dairy products. Because of its nutritional value and complex chemical composition, milk and dairy products play an important ...role in the diet of children and represent a rich source of calcium, phosphorus, as well as valuable proteins, B vitamins and minerals. Healthy children should consume at least three servings of dairy products daily, which contributes to the total energy and nutrients that children need. The needs of an unhealthy child are often higher than those who are healthy and depend on the state of the body. The aim of this study was to determine the incidence of consumption of dairy meals in hospitalized children and to find out if their energy needs, as well as their need for calcium and phosphorus through the consumption of the same were met. Significant differences were found between recommended energy intake from dairy products and actual energy intake from consumed milk and dairy products in three Croatian regions (P=0.021) tested. The highest values were recorded in central Croatia (253 Kcal or 34.4 %) and the lowest in the northern Croatian coastal region (17.05 Kcal or 20.1 %), which indicates a greater representation of milk and dairy meals in children’s daily menu. Furthermore, hospitalized children meet almost half of their recommended daily intake of calcium and phosphorus from dairy meals for all three regions. The highest rate was found in central Croatia, 48.7 % or 400 mg of calcium, respectively 42.9 % or 322.69 mg phosphorus, while the remaining portion of calcium and phosphorus originates from different rich non-dairy food sources. In all regions the most common forms of dairy foods consumed were milk and dairy desserts.
For patients with gluten intolerance, the most common cause of treatment failure is an inadequate gluten-free diet (GFD), such as because of gluten contamination. Here we describe the design, ...implementation and validation of an HACCP protocol for preparing gluten-free meals in a children's hospital. Gluten content in prepared meals was analyzed using R5 sandwich ELISA, which indicated that gluten concentrations did not exceed 20 mg/kg. Total daily gluten intake of patients on the GFD was less than 10 mg.
•Gluten contamination of gluten-free food can easily occur.•We achieved gluten-free food using an HACCP protocol.•Daily intake of gluten on this protocol was verified to be < 10 mg.
Glavni cilj ovoga istraživanja bio je izvijestiti o sedmogodišnjoj učestalosti malnutricije u djece hospitalizirane u tercijarnoj bolnici te
utvrditi razliku između preporuka i stvarnog unosa ...pedijatrijskih bolesnika. Istraživanje je obuhvatilo 606 bolesnika u dobi od 0 mjeseci
do 18 godina primljenih u Kliniku za dječje bolesti Zagreb. Energetski unos procijenjen je i uspoređen s dnevnim potrebama koje
preporuča hrvatski Standard prehrane bolesnika u bolnicama. Izmjerene su tjelesna masa i visina te je izračunat indeks tjelesne
mase (ITM) sa standardnom devijacijom (SD). Malnutricija je defi nirana primjenom prijelomne vrijednosti (ITM Z-score SD) Svjetske
zdravstvene organizacije kao kriterija u najširoj uporabi. U ukupno 28.6% ispitivane populacije utvrđena je malnutricija, uključujući
19.7% bolesnika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilih bolesnika, 8.9% neuhranjenih bolesnika te 6.9% bolesnika koji ne dostižu
prosječnu tjelesnu visinu s obzirom na dob, odnosno zaostaju u razvoju. Rezultati istraživanja su pokazali kako u 37% svih ispitanika
prosječan dnevni energetski unos iznosi 60% do 90%, a u 33% iznad 90% preporučenih vrijednosti. Zaključno, učestalost malnutricije
uključujući pothranjenost, prekomjernu tjelesnu masu i pretilost kod hospitalizirane djece u Hrvatskoj slična je onoj u Europi.
Veoma je važno prepoznati djecu u riziku u ranoj fazi kako bi se mogla uvesti odgovarajuća nutritivna potpora te bi kod sve djece
primljene na bolničko liječenje trebalo napraviti procjenu uhranjenosti. Ključni elementi za poboljšanje energetskog unosa uključuju
kombinaciju nutritivnog probira, odgovarajuće nutritivne procjene, daljnjeg praćenja bolesnika te poboljšanja bolničkih obroka.
Određivanje unosa hrane kod djece je zahtjevno i traži dijetetičke metode koje će biti prikladno specifične za opisivanje kao i za kvantificiranjeunosa hrane. Niz fotografija može se upotrijebiti ...kako bi se ispitanicima pomoglo pokazati veličinu porcije hrane, ali tefotografije trebaju biti vrednovane na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva. Cilj ovoga istraživanja bio je vrednovatiniz fotografija kao pomoć u mjerenju veličine porcija tijekom prehrambene procjene djece u Hrvatskoj. Istraživanje je obuhvatilo 28majki djece u dobi od 3 mjeseca do 10 godina koje su trebale odabrati jednu od četiri fotografije u nizu koja najbolje odgovarakoličini hrane koja im je poslužena. Od 21 ispitanog niza 17 ih je bilo primjereno za procjenu veličine porcija hrane. Sudionicesu najlošije procijenile veličinu porcije banane (29,3%), kaše (22,8%), hrenovki u tijestu (20,3%) i običnog jogurta (19,1%). Potrebnasu daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo zbog čega se ove vrste hrane loše prepoznaju, kako bi se fotografije mogle poboljšati ivrednovati.
Mliječni obrok definira se kao točno određeno serviranje namirnice iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda. Zbog svoje nutritivne vrijednosti i složenog kemijskog sastava, mlijeko i mliječni ...proizvodi imaju važnu ulogu u prehrani djece. Bogat su izvor kalcija i fosfora te visokovrijednih bjelančevina, vitamina B skupine i mineralnih tvari. Zdrava djeca trebala bi konzumirati najmanje 3 serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda dnevno što doprinosi ukupnom zadovoljenju energijskih i nutritivnih potreba, dok su potrebe oboljelog djeteta i veće ovisno o stanju organizma. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi zastupljenost mliječnih obroka u hospitalizirane djece i zadovoljenje energijskih potreba te potreba za kalcijem i fosforom kroz konzumaciju istih. Između unesene i preporučene energije iz mlijeka u tri ispitivane regije utvrđene su značajne razlike (P=0,021). Najveće vrijednosti zabilježene su u Središnjoj Hrvatskoj (253 Kcal ili 34,4 %), a najmanje u Sjevernom hrvatskom primorju (17,05 Kcal ili 20,1 %), što ukazuje na veću zastupljenost mliječnog obroka u dnevnom jelovniku, a time i veće zadovoljenje potreba za energijom iz mlijeka. Nadalje, hospitalizirana djeca zadovoljavaju gotovo polovicu preporučenog dnevnog unosa kalcija i fosfora iz mliječnih obroka i to u svim regijama, a najviši postotak zadovoljenja je u Središnjoj Hrvatskoj, i to 48,7 % ili 400 mg kalcija, odnosno 42,9 % ili 322,69 mg fosfora, dok je preostali udio kalcija i fosfora porijeklom iz različitih bogatih nemliječnih prehrambenih izvora. Među regijama, najčešći konzumirani oblici mliječnih namirnica bili su konzumna mlijeka i mliječni deserti.
PDF
