U radu se analizira kategorija živosti u hrvatskom jeziku vezano uz kategoriju posvojnosti u gramatičkim i drugovrsnim priručnicima hrvatskoga standardnog jezika. Promatra se utjecaj kategorije ...živosti na mogućnost tvorbe i uporabe oblika kojima se izriče posvojnost, posebice posvojnih pridjeva. Propituje se i utjecaj drugih jezičnih kategorija, primjerice brojivosti, određenosti, pojedinačnosti na mogućnost tvorbe i uporabe posvojnih oblika. Pokazuje se da nositelj posvojnosti može biti samo imenica s obilježjem + živo ili imenica koja je promijenila stvarnosno obilježje – živo u jezično + živo. Uočavaju se i ograničenja u tvorbi posvojnih pridjeva od zbirnih imenica.
Tema su ovoga rada kauzativni glagoli s objektnim iskustvenikom u rumunjskom jeziku, kod čega se identificira jedan varijacijski obrazac koji je dosada bio manje pretresan. Rezultati ...pilot-istraživanja upućuju na to da su za jednu skupinu govornika ovakvi predikati s neodređenim objektom agramatični ako on nije diferencijalno obilježen. Druga pak skupina govornika može prihvatiti neobilježene objekte, ali samo ako je dostupna izravna bjelodanost događaja. Kako ova ograničenja razdvajaju kauzativne glagole s objektnim iskustvenikom od fizičkih kauzativa, netrivijalno pitanje se odnosi na narav te razlike. Predlažemo analizu koje je stožer pragmatička razlika među glagolom s objektnim iskustvenikom i fizičkim kauzativima. Preciznije, uvidi dobiveni pragmatičkim ispitivanjem glagolā s objektnim iskustvenikom utvrđuju opažaj, koji ovdje slijedimo, da ova vrsta predikata pretpostavlja perceptivni događaj u kojem je perceptor objekt događaja za koji se veli da se je dogodio. Nadalje, predlažemo da se pretpostavka percepcije može ustanoviti u kontekstu bilo s pomoću diferencijalnoga obilježivanja objekta (DOM), koji ima nezavisno motivirano obilježje ćutivosti ili izravnu bjelodanost. Zatim također pokazujemo da analiza u tom pravcu daje bolje rezultate kada se tematiziraju rascijepi ovoga tipa nasuprot općenitijim interakcijama među kauzativima, neživim subjektima i DOM-om; po prijašnjim tumačenjima činjenice koje se ovdje pretresaju ili su nepredvidive ili se ne mogu izravno izvesti.
Sročnosni obrasci podrazumijevanju postojanje uređena odnosa između gramatičkih morfova na kontrolorima (odnosno na riječima kojima je rod inherentna kategorija i koje uvjetuju sročnost) i na ...njihovim metama (odnosno na riječima kojima je rod flektivna kategorija i kojima je oblik uvjetovan sročnošću). Na izbor sročnosnoga obrasca u hrvatskome jeziku najviše utječu gramatičke kategorije kontrolora (rod, broj i lice), kadšto i neki drugi čimbenici (red riječi, semantička živost) koji se na riječima ne odražavaju izravno kao gramatičke kategorije, a nazivaju se uvjetima sročnosti. Njihov je utjecaj posebno važan u nekanonskim domenama gdje postoji mogućnost izbora između dvaju sročnosnih obrazaca. Red riječi kao uvjet sročnosti u hrvatskome se jeziku obično veže uz pitanje prethodi li kontrolor meti (Bijes i ljutnja obuzeli su ga čim je čuo lošu vijest) ili meta kontroloru (Čim je čuo lošu vijest, obuzeli su ga bijes i ljutnja/Čim je čuo lošu vijest, obuzeo ga je bijes i ljutnja) i izaziva li takva promjena reda riječi kolebanje između dvaju sročnosnih obrazaca. U radu će se navesti najčešći slučajevi utjecaja reda riječi na izbor sročnosnoga obrasca, a posebna će se pažnja posvetiti interakciji reda riječi s drugim važnim uvjetom sročnosti u hrvatskome jeziku – semantičkom živošću. Naime predodžba o tome označava li kontrolor što živo ili neživo znatno utječe na izbor mete u domenama u kojima postoji mogućnost izbora između sintaktičkoga i semantičkoga sročnosnog obrasca. Utjecaj reda riječi i semantičke živosti na sročnost može se sažeti u tvrdnju da izbor semantičkoga sročnosnog obrasca pospješuju kontrolori koji označavaju što živo i prethode svojoj meti. Svi će zaključci biti potkrijepljeni rezultatima ankete kojom se nastojala ispitati pretpostavka da je komunikacijski status semantičke i sintaktičke sročnosti ponešto drugačiji od njihovih opisa u gramatici.
Objedinjeni kompeticijski model objašnjava jezični razvoj materinskoga jezika djece i inoga jezika odraslih učenika kao rezultat istoga kognitivnoga procesa na koji utječu obavijesne vrijednosti iz ...jezičnoga unosa. Učenje jezika omogućuju kognitivni mehanizmi, a ono je postupno vođeno upravo podatcima iz jezičnoga unosa. Mehanizmi su univerzalni, a prisutnost pojedinih jezičnih podataka i njihova obavijesna vrijednost za svaki je jezik posebna. U ovome se radu na temelju analize 750 rečenica iz triju različitih podskupina građe hrvatskoga jezika određuje obavijesna vrijednost semantičkoga ukazivača živost i morfološkoga ukazivača padež za određivanje vršitelja radnje u hrvatskome jeziku. Analiza podataka pokazala je da ukazivač živost ima veću obavijesnu vrijednost od ukazivača padež. Dobiveni podatci dovode se u vezu s podatcima o ovladavanju hrvatskim kao materinskim i inim jezikom da bi se potvrdile postavke teorije.
U radu će se pokušati opisati semantički parametri koji uvjetuju genitivno-akuzativni sinkretizam u sklonidbi imenica muškoga roda u suvremenome hrvatskom jeziku koje označuju što neživo. Opis polazi ...od pretpostavke o kategoriji živosti po kojoj imenice muškoga roda koje označuju što živo u jednini imaju akuzativ jednak genitivu, a koje označuju što neživo akuzativ jednak nominativu. Ovdje će se razmotriti slučajevi u kojima dolazi do otklona od zadane paradigme.
